Tri mjeseca nakon eksplozija u Gerdecu, još odjekuju njihove posljedice

23/06/2008

Iako su stanovnici Gerdeca u Albaniji počeli obnavljati kuće i nastavili dalje sa životom, eksplozije u gradu od 15. marta još su uvijek svježe u svačijim mislima. Te eksplozije još uvijek uzrokuju uzburkanost u albanskoj politici.

Manjola Hala za Southeast European Times iz Tirane -- 23/06/08

U eksplozijama je poginulo 26 lica, a uzrokovana je šteta u vrijednosti od 16,6m eura. [Getty Images]

Napori na uništavanju nagomilanih zaliha zastarjele municije u Albaniji doveli su 15. marta do katastrofalnog događaja, kad se desila serija eksplozija dok su ekipe raščišćavale skladište u Gerdecu, u blizini Tirane. Eksplozije su trajale skoro 14 sati, a rezultirale su sa 26 poginulih, 300 povrijeđenih, na hiljade beskućnika i štetom u vrijednosti od 16,6m eura.

Istrage o toj tragediji usmjerene su na uzrok eksplozija i na to ko je za njih odgovoran.

U konačnom izvještaju američkih eksperata, koji su albanskom timu pomagali u istrazi o uzrocima nesreće, kaže se da je proces uništavanja obavljan u nebezbjednim uslovima rada -- fabrika je bila vrlo mala i neodgovarajuća za demilitarizaciju municije.

"Prema procjenama, eksplozija je bila toliko jaka da bi se mogla uporediti s nuklearnom eksplozijom", izjavio je predsjednik Bamir Topi.

Gerdec sad izgleda kao jedna velika građevinska lokacija, gdje se obnavljaju kuće i gdje još postoji jedan broj šatora u vidu skloništa. Brdo na kom je došlo do eksplozije počelo je pokazivati prve znakove života, jer na njemu ponovo izrastaju rijetka trava i biljke.

Uz par novoobnovljenih kuća, ima i mnogih drugih koje se ponovo izgrađuju od vladinih sredstava ili koje grade sami stanovnici Gerdeca.

Bivši ministar odbrane Fatmir Mediu podnio je ostavku nekoliko dana nakon eksplozije. [Getty Images]

"Neke porodice uspjele su obnoviti kuće vrlo brzo nakon tragedije", kaže stanovnik Gerdeca Agim, koji radi na svojoj kući s porodicom i prijateljima. "Finansijski su im pomogli rođaci ili djeca koji rade u inostranstvu. Ja sam lično posudio novac potreban za obnovu; nisam više mogao živjeti u šatoru. Čim dobijem novčano obeštećenje, vratit ću ga."

Međutim, zvaničnici u općini Vlora, tijelu nadležnom za raspodjelu obeštećenja i druge ekonomske pomoći ugroženim porodicama, kažu da su sva sredstva za obnovu raspodijeljena.

Sa 10. junom, ministarstvo finansija raspodijelilo je 90% od ukupno 13m eura dodijeljenih od strane vlade, kako kažu iz pres-ureda ministarstva. Vijeće ministara je 12. juna donijelo konačnu odluku o sredstvima obeštećenja, dodavši još 7,5m eura za obnovu privrednog sektora i za stanovništvo Manzea i Marikaja, koji su također pretrpjeli štetu u tim eksplozijama.

Međutim, uprkos tom obeštećenju, većina ugroženih tragedijom ljuta je zbog načina na koji vlada radi na rješavanju te situacije. Početkom juna, ljudi koji su utočište pronašli u odmaralištu za zaposlene ministarstva unutrašnjih poslova u Draču počeli su protestirati protiv odluke vlade da ih preseli u iznajmljene kuće.

Mnoge porodice iz oblasti odbile su izmještanje, uprkos kontaminiranosti. UN-ova grupa koja je posjetila Gerdec krajem marta procijenila je da je nivo kontaminiranosti u blizini brda na kom je došlo do eksplozija još uvijek visok, zbog dva radioaktivna raketna elementa. Ipak, mnogi stanovnici postavili su šatore u blizini tog brda i odbijaju izmještanje.

Smještaj nije jedini problem koji je doveo do nezadovoljstva kod ljudi ugroženih eksplozijama u Gerdecu. Sredinom maja, tvrdnje da je bilo nepravične procjene štete na objektima dovele su do istrage o mogućim slučajevima mita. Nakon ispitivanja 15 radnih grupa ustanovljenih za procjenu javnih i privatnih objekata, državno tužilaštvo odlučilo je pokrenuti istrage protiv četiri lica i njihovih metoda procjene štete.

Bivši radnici u depou za municiju u Gerdecu otpočeli su štrajk glađu. Oni vladu optužuju da ne vodi tu situaciju kako treba i traže finansijsko obeštećenje za povrijeđene i za porodice koje su propatile zbog tih eksplozija.

Stanovništvo napušta svoje uništene kuće u Memlishtu nakon eksplozija u depou s oružjem. [Getty Images]

U vezi s eksplozijama uhapšeno je pet lica, a u ponedjeljak (16. jun), parlament je ukinuo imunitet bivšem ministru odbrane Fatmiru Mediuu na osnovu navoda glavnog tužioca da je došlo do zloupotrebe ovlasti. Mediu je podnio ostavku nekoliko dana nakon eksplozije.

Tužilaštvo kaže da istraga u tom predmetu pokazuje na to da je Mediu svojim "činjenjem i nečinjenjem" prekršio niz zakona i procedura vezanih za standarde sigurnosti. Iz njega kažu da je bilo nezakonitih naloga u kojima je Gerdec određivan kao lokacija za uništavanje oružja, te drugih naloga vojsci da vrši transport municije u Gerdec, koji su možda bili rezultat mita.

Mediu poriče da je učinio išta nezakonito i nije dao nikakvih komentara na odluku parlamenta. "Kao ministar odbrane, ja sam poštovao zakon [i] i smatrao uništavanje viška municije nacionalnim prioritetom," izjavio je on na sjednici parlamenta.

Topi je s dužnosti smijenio i načelnika generalštaba vojske general-pukovnika Luana Hoxhu. Glasnogovornica predsjednika Mimoza Kociu kaže da je ta odluka uslijedila na preporuku premijera Salija Berishe.

Zbog optužbi za nemar uhapšeno je još sedam zvaničnika ministarstva odbrane i rukovodilaca privatnih kompanija koje su radile na uništavanju municije. U bivšim vojnim depoima širom Albanije čuva se nekih 100.000 tona suvišne municije, većinom ruskih i kineskih artiljerijskih granata proizvedenih tokom 1960-tih godina ili ranije. Zemlja se obavezala na uništenje te municije do 2010. godine i dobiva pomoć iz SAD, Kanade i drugih zemalja NATO-a.

Svoj prilog za ovaj izvještaj dala je dopisnica Southeast European Timesa Jonilda Koci.