Turska traži izlaznu strategiju iz krize vezane za hidžab

16/06/2008

Nakon svoje prošlogodišnje izborne pobjede, premijer Recep Tayyip Erdogan obećao je da će postati "premijer cijele Turske", međutim protivnici ga optužuju za predvođenje islamskog programa umjesto pokretanja široko prihvaćenih liberalnih reformi. Dok taj spor prijeti da zaguši cjelokupnu politiku u Turskoj, neki pozivaju na novi konsenzus.

Ayhan Simsek za Southeast European Times -- 13/06/08

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan mogao bi se suočiti sa zabranom bavljenja politikom. [Getty Images]

Turska je ušla u duboku političku krizu nakon presude ustavnog suda ranije ovog mjeseca protiv amandmana čiji je tvorac bila vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) s islamskim korijenima, a kojima se dozvoljava nošenje hidžaba na univerzitetima.

Tom presudom zadat je veliki udarac premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu, a njome se vjerovatno povećavaju i šanse da će Sud zabraniti i Erdoganovu AKP zbog navodnog podrivanja sekularnog karaktera države.

Glavni tužilac Turske zatražio je od Suda da zabrani AKP i da isključi njenog 71 člana iz politike na pet godina. U toj optužnici, on je opisao amandman vezan za hidžab kao jedan od glavnih elemenata koji pokazuju da ta stranka ima "skriveni islamistički program". Presuda suda očekuje se u julu.

Zahtjev za pravom nošenja hidžaba na univerzitetima sporno je pitanje u Turskoj već decenijama. Neke Muslimanke tumače Kur'an tako da ih on ne obavezuje na pokrivanje kose, ali druge upotrebljavaju različite vrste marama za glavu. Ona najstrožija verzija, kod koje se pokriva cijela kosa, u Turskoj se smatra simbolom političkog islama.

Generalno govoreći, žene u Turskoj mogu slobodno nositi ili ne nositi hidžab. Međutim, on je zabranjen državnim službenicama, kao i studenticama. Predlagači ukidanja te zabrane tvrde da je u pitanju sloboda izraza, dok protivnici smatraju da iza tog pitanja stoji politički islam.

Ta rasprava je prošle sedmice dostigla jako osjetljivu fazu. Na jednom informativnom TV programu, jedna mlada žena s hidžabom izjavila je da se ona i njene prijateljice "dive Homeiniju", lideru iranske islamske revolucije, i da smatraju da je Mustafa Kemal Ataturk -- osnivač sekularne Turske Republike – "izdao islamsku naciju".

Žena stoji ispod niza turskih zastava tokom protesta u Istanbulu protiv odluke najvišeg suda Turske da se poništi zakon kojim se ženama omogućava nošenje islamskih marama za glavu na univerzitetima. Smatra se da presuda od 5. juna predstavlja najavu u predstojećem predmetu za ukidanje pokrenutom protiv vladajuće Partije pravde i razvoja. [Getty Images]

Ergun Ozbudun, istaknuti liberalni profesor koji je ranije predvodio pripreme za novi građanski ustav, kritizirao je najnoviju presudu Ustavnog suda protiv nošenja hidžaba, rekavši da su suci prekoračili svoje ovlasti. "Također, sud daje vrlo kruto, neliberalno tumačenje sekularizma, koje ne vidimo ni u jednoj današnjoj zapadnoj demokratiji -- čak ni u Francuskoj, koja je vrlo stroga po pitanju sekularizma," izjavio je on za televiziju Kanal D.

Prema riječima Ozbuduna, oni koji zaista žele islamsku državu u Turskoj predstavljaju manje od 10% populacije, tako da je ta prijetnja slaba. U nedavnom istraživanju utvrđeno je da većina Turaka poštuje razdvojenost države i vjere, dok ih 76% također želi da se na univerzitetima dozvoli nositi hidžab.

Međutim, ne slažu se svi turski intelektualci s Ozbudunom. Gulsum Bilgehan, političarka iz Republikanske narodne partije (CHP) i uvažena bivša članica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, upozorava da su pod AKP žene u Turskoj u opasnosti da mogu izgubiti svoja prava.

"Grupe koje se zalažu za politički islam provode sistematske napore na islamizaciji zemlje, i danas vidimo da se čak i djevojčice u osnovnoj školi u nekim dijelovima zemlje prisiljavaju da nose hidžab," kaže ona.

Kritizirajući, kako to ona opisuje "retoriku slobode" od stane AKP, Bilgehan kaže da se sve veći broj žena isključuje iz javne sfere i da im se dodjeljuje tradicionalna uloga majke koja ostaje kod kuće. Prema statističkim podacima, učešće žena u radnoj snazi opalo je sa preko 34% u 1990. na samo nešto više od 22% krajem 2007. godine.

Samo 25 od ukupno 340 poslanika AKP-a su žene, a u Erdoganovom kabinetu ima samo jedna žena-ministar.

Istaknuti turski pisac Soner Yalcın istraživao je porodice lidera AKP-a u svojoj nedavnoj popularnoj knjizi "Koga pravite budalom?" On je zaključio da je većina žena u tim porodicama odlučila nositi hidžab nakon udaje, i da, iako većina njih ima univerzitetsko obrazovanje, nije tražila posao nakon udaje i odlučivala se da ostane kod kuće.

Prema riječima Yalcına, tradicionalni konzervativizam među političkim islamistima zadržao ih van javne sfere.

Turski intelektualci možda jesu podijeljeni po pitanju zabrane hidžaba, ali postoji skoro konsenzus da je Erdogan to pitanje zloupotrijebio nakon svoje ubjedljive izborne pobjede u julu prošle godine.

Na hiljade Turaka je u februaru posjetilo mauzolej Mustafe Kemala Ataturka u Ankari, u znak protesta protiv ukidanja zabrane nošenja islamskih marama za glavu na univerzitetima. [Getty Images]

AKP je dobila 46,6% glasova, osvojivši podršku poslovnih krugova, kao i liberala koji su željeli stabilnost i nastavak politički i ekonomskih reformi vezanih za EU.

U svom pobjedničkom govoru u julu 2007, Erdogan je izjavio kako je njegova stranka orijentirana ka demokratskom, sekularnom i socijalnom sistemu i vladavini prava u Turskoj. On je pružio ruku onima koji su glasali za sekularnu opoziciju, rekavši "Shvaćam vaše zabrinutosti; i vaši glasovi su nam vrijedni. Vi predstavljate bogatstvo našeg demokratskog života".

Prema riječima Cuneyta Ulsevera, vodećeg kolumniste koji je ranije smatrao kako AKP ima potencijala da Tursku pretvori u liberalnu demokratiju, premijer svoje obećanje nije ispunio.

Umjesto da bude "premijer cijele Turske" i da krene naprijed s liberalno-demokratskim reformama, Erdogan je većinom predvodio promjene usmjerene na obezbjeđivanje pogodnosti svom osnovnom islamističkom glasačkom tijelu, kaže Ulsever.

Trenutno političari i intelektualci u Turskoj raspravljaju o izlaznoj strategiji za tu krizu, koja je već počela podrivati ekonomske izglede zemlje i njen kredibilitet kao zemlje kandidata za EU.

Najpopularniji kolumnist u Turskoj, glavni i odgovorni urednik popularnog lista Hurriyet, objavio je poziv obama taborima da rade na dobrobit zemlje.

"Trebali bismo sad sve zaboraviti i otvoriti novu stranicu u cilju novog društvenog konsenzusa," napisao je u četvrtak u svojoj kolumni Ertugrul Ozkok. "Trebali bismo izbjegavati daljnje sporenje i okupiti se oko svojih zajedničkih ciljeva, počev od učlanjivanja u EU," kaže on.

Ozkok je predložio novu sveobuhvatnu raspravu oko spora vezanog za hidžab, te je nagovijestio da bi se ta zabrana mogla ukinuti pod uslovom da se sekularistima pruže nova uvjeravanja, poput zabrane takvih islamskih simbola u osnovnim i srednjim školama, kao i u državnoj službi.

"Za demokratsku i sekularnu Tursku moguć je nov društveni ugovor," kaže on. "Međutim, prvo bismo trebali poraditi na stjecanju međusobnog povjerenja."