Ljeto na Balkanu znači more i sunce

09/06/2008

Uz obližnje plaće koje nude mogućnost niskih cijena, većina stanovnika istočne Evrope ne mora ići na odmor. Ipak, sve veći broj štedi za odmor u inostranstvu.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 09/06/08

Stanovnici jugoistočne Evrope idu na ljetne praznike. [Getty Images]

Tek je juni, ali temperature u jugoistočnoj Evropi već signaliziraju da je ljeto itekako u toku. Toplinski valovi i vrelo sunce otežavaju više nego inače koncentraciju na dnevni posao, bez razmišljanja unaprijed o ljetnim praznicima. Pošto Balkan postaje omiljena turistička lokacija, mnoge porodice izvan regiona već su rezervirale praznike. Međutim, šta je s domaćim stanovništvom? Gdje oni idu kad ljetna vrućina postane nepodnošljiva?

Prema ispitivanju vodeće hrvatske turističke agencije Generalturist, hrvatski turisti obično donose odluku u zadnjoj minuti. Najveći faktor za razmatranje je cijena. Nekih 16% provede praznike u inostranstvu, a Turska, Grčka i Tunis su među glavnim destinacijama. Prosječni odmor van zemlje traje neke 2 sedmice.

Odlazak u inostranstvo se međutim smatra luksuzom. Za prosječnu hrvatsku porodicu, to znači potrošiti do 1,000 eura sedmično. Imajući na umu da je prosječna plaća u Hrvatskoj tek nešto više od 700 eura mjesečno, za takvo putovanje znaju biti potrebne i godine štednje. Mnogi mjesto toga odlučuju da ljeto provedu na obali, s porodicom ili prijateljima.

Bugari također tradicionalno provode odmor u svojoj zemlji. Ranije je većina njih svoje ljetne praznike provodila u crnomorskim odmaralištima. Jedan manji broj išao je na planine, dok je samo vrlo mali postotak -- većinom starijih ljudi -- ostajao kod kuće. Za prvih nekoliko godina nakon pada komunizma 1989. došlo je do strmoglavog pada broja ljudi koji su sebi mogli priuštiti ljetni odmor, i on je 1993. stigao do najnižeg nivoa od 12%.

Kako je ekonomija počela da se oporavlja, stvari su se izmijenile. Sve više ljudi počelo je ponovno provoditi svoje ljetne praznike u brojnim odmaralištima duž bugarske obale, duge 378km -- koja može ponuditi skoro 70 plaža. Dva najveća odmarališta na moru -- Zlatni pijesci na sjeveru i Sunčana plaža na jugu -- privlače cijele čete turista. Ostala omiljena odmarališta su Albena, te turistička sela Dyuni, Elenite i Rusalka.

Turisti se u velikom broju okupljaju na plažu u blizini crnomorskog grada Nesebara u Bugarskoj. [Getty Images]

Drevni gradovi Nesebar i Sozopol također su jako popularni. Uske kaldrmisane staze u starim dijelovima ta dva grada, majušni trgovi i dvospratne kuće s kamenim temeljima i istaknutim gornjim spratom privlače one koji su romantičnog raspoloženja. Krajem ljeta, Sozopol privlači umjetnike, pisce i muzičare, koji se u tom gradu u velikom broju okupljaju na godišnjem umjetničkom festivalu Apolonia, koji se obično održava početkom septembra.

Međutim, izgleda da je sve veći broj Bugara razočaran pretjeranom gradnjom, neadekvatnom infrastrukturom i velikim cijenama u morskim odmaralištima u njihovoj zemlji. Zadnjih godina, sve više njih počinje provoditi ljetne praznike drugdje. Turska odmarališta Kusadasi, Antalya i Marmaris, grčka ostrva i španska Costa Brava, Costa Blanca, Costa del Sol i Baleari, te Kanarska ostrva, pojavili su se kao glavne destinacije u inostranstvu.

U Albaniji se mogu naći neki od najvatrenijih posjetilaca plaža. Albanci velikom većinom više vole odmor na suncu nego na planinama. Plaže u Velipoju i Lezhi na sjeverozapadu, u Draču u središnjem dijelu zemlje i u Vlori i Sarandi na jugu tokom ljeta su prepune.

Svakog ljetnog vikenda, porodice i grupe mladih u velikom broju okupljaju se na tim destinacijama. Faktor predstavljaju male udaljenosti. Treba samo 40 minuta da se doputuje iz Irane do neke od plaža u blizini Drača, a tri sata da se stigne do Vlore na jugu.

Mnogi posjetioci plaža provode odmor na plažama u Draču, u Albaniji. [Getty Images]

Albanci nisu navikli da troše mnogo novca na odmor. Tokom komunističkog doba, svako je dobivao kartu za dvije sedmice u nekom od državnih odmarališta u zemlji. Ta jeftina karta, poznata kao flete-kampi, dobivana je preko fabrika ili agencija gdje su ljudi radili. Naravno, od 1990-tih se situacija promijenila. Mnogi sad počinju prikupljati novac tokom godine da bi se nagradili sa 7 do 10 dana luksuza tokom vrhunca ljetne sezone.

Broj Albanaca koji idu na odmor u inostranstvo je u porastu. Popularan izbor predstavljaju Turska, Egipat i zemlje EU, poput Italije, Grčke i Španije. Oni koji imaju rodbinu u zemljama EU često kombiniraju odmor s porodičnim okupljanjem. Bliže domu, Makedonija i Crna Gora nude mogućnost vikend-putovanja, a tamošnje cijene su još relativno niske.

Trendovi u Rumuniji imaju mnogo toga zajedničkog s ostatkom Balkana. Rumuni također imaju izbor između odmora na moru i planinama, pa iako cijena i dalje predstavlja značajnu zabrinutost, sve veći broj razmatra mogućnosti u inostranstvu, kao i kod kuće.

Bugarska, Kipar, Grčka, Turska i Tunis su među stranim destinacijama koje najčešće privlače Rumune, kaže Traian Badulescu iz Nacionalnog udruženja putničkih agencija (ANAT). Od onih koji ostaju kod kuće, većina najviše voli ići na crnomorske plaže. ANAT ove godine predviđa porast broja odmora provedenih na Crnom moru od 15%.

Kao i u drugim zemljama jugoistočne Evrope, mnogi u Rumuniji kombiniraju odmor s porodičnim okupljanjima, često idu u posjetu rodbini u drugi dio zemlje. Među ostalim često posjećivanim oblastima su manastiri na sjeveroistoku i delta Dunava.

Uprkos sveukupno rastućem turističkom trendu, međutim, mnogo Rumuni odlučuju se da uštede novac i trud i jednostavno ostanu kod kuće. Prema Gallupovom nacionalnom istraživanju, preko 70% njih nije prošle godine nigdje išlo za odmor.

Mnogi se u stvari osjećaju u potpunosti izostavljeni iz sektora turizma. "U seoskim oblastima, 90% ljudi jedva da ikad ide na odmor," kaže Gallupov sociolog Alexandru Toth. "Turistički programi za starije ljude i penzionere ne postoje."

Svoj prilog za ovaj izvještaj dali su Manjola Hala iz Tirane, Svetla Dimitrova iz Sofije i Alina Bandila iz Bukurešta.