Makedonija u nemirnim vodama nakon samita NATO-a

21/04/2008

Nade Makedonije za integraciju u NATO i EU zavise od postizanja kompromisa s Grčkom i ispunjenja paketa od osam ciljeva koje je postavio Brisel. Međutim, pošto je zemlja sad u političkom zastoju, napredak na oba fronta mogao bi biti odložen.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 21/04/08

Makedonci mašu zastavama tokom protesta zbog moguće promjene imena prošlog mjeseca u Skoplju. [Getty Images]

Nakon početnog šoka i nevjerice zbog neprijema poziva na članstvo u NATO-u, Makedonci se sad pripremaju da 1. juna izađu na birališta. Premijer Nikola Gruevski odlučio je prihvatiti poziv Demokratskog saveza Albanaca (DUI) za prijevremene parlamentarne izbore. On je rekao da želi novi mandat i stabilniji sastav parlamenta, i da na taj način riješi probleme koji bi se, kako mnogi očekuju, mogli u velikom broju nakupiti do ljeta.

Taj potez je međutim izazvao kritike, gdje neki kažu da će izbori samo odvući pažnju od osnovnog problema -- rješavanja spora oko naziva s Grčkom. To neslaganje ne samo da je stajalo na putu poziva za NATO na bukureštanskom samitu, nego bi moglo ugroziti i početak pregovora o članstvu u EU.

U Bukureštu, lideri NATO-a suglasili su se da bi se, ako Atina i Skoplje budu u stanju postići kompromis, odluka o uručivanju poziva Makedoniji mogla donijeti na nivou ambasadora, bez čekanja na drugi samit. Na sastanku s Gruevskim i predsjednikom Brankom Crvenkovskim, američka ambasadorica pri NATO-u Victoria Nuland pozvala je da se pitanje imena riješi "u roku od nekoliko dana ili sedmica, a ne mjeseci." Ona je Skoplje pozvala da "iskoristi trenutak", i da pokuša načiniti kompromis dok je to pitanje još uvijek u žiži NATO-a.

Međutim, tokom maratonske rasprave o raspuštanju parlamenta, opozicioni Socijaldemokrati optužili su Gruevskog da je okrenuo leđa saveznicima i da se mjesto toga odlučio za političku bitku u zemlji. Obraćajući se poslanicima, Crvenkovski je ustvrdio da su se on i Gruevski već ranije suglasili o potrebi za kompromisom s Grčkom, i da su otišli u Bukurešt spremni da prihvate naziv Republika Makedonija (Skoplje) -- najnoviji prijedlog međunarodnog medijatora Matthewa Nimetza.

U svakom slučaju, izgledi Makedonije za integraciju -- i u NATO i u EU -- sad su izgleda zakomplicirani zbog više faktora.

Američka ambasadorica u NATO-u Victoria Nuland (lijevo) i makedonski premijer Nikola Gruevski održali su pres-konferenciju nakon svog sastanka. [Getty Images]

EU je predstavila osam ciljeva koje Makedonija mora ispuniti ako želi da Evropska komisija (EK) uopće uzme u obzir početak pregovora. Međutim, pošto su izbori sad zakazani za jun, bit će teško ispuniti te uslove do roka u septembru kad EK objavljuje svoje izvještaje.

Pošto je parlament raspušten, u međuvremenu, mogućnosti za dalje pregovore s Grčkom su ograničene. Vlada sad funkcionira u tehničkom kapacitetu, s ograničenim nadležnostima i zabranom donošenja značajnih odluka. Iako Vašington snažno zagovara integraciju Makedonije, Sjedinjene Države bi mogle biti manje fokusiranje na Balkan, jer se približavaju i njihovi predsjednički izbori.

Članstvo u NATO-a općenito se smatra ne samo kao velika prekretnica, nego i kao presudan faktor stabilnosti za Makedoniju. Iako je etnički sukob iz 2001. ugašen Ohridskim sporazumom, radovi na multietničkoj demokratiji u zemlji još uvijek su u toku. Institucije su još uvijek krhke, a neizvjesnost povodom izgleda za integraciju ne pogoduje slaboj ekonomiji Makedonije. Zemlja ima trgovinski deficit od 113m eura, inflaciju u porastu, te stopu nezaposlenosti od nekih 35%.

Za rješavanje tih problema potrebna su veća strana ulaganja, ali zbog neizvjesnosti nakon samita u Bukureštu Makedonija ne predstavlja atraktivnije mjesto za ulagače. Ekonomske poteškoće i institucionalni problemi bi skupa mogli predstavljati plodno tle za novo izbijanje nacionalizma, posebno nakon nezavisnosti Kosova. Granica između Makedonije i Kosova nije obilježena, pa bi se secesionističke grupe mogle osjećati ohrabrene razvojem događanja u regionu.

"Ako [Makedonija] sad ne uđe u NATO, moram vam reći da ozbiljno sumnjam da će vaša zemlja i dalje postojati nakon jedne decenije," upozorio je tokom intervjua od 21. marta Edward Joseph iz Međunarodne krizne grupe. "Ozbiljno sam zabrinut jer su makedonski identitet ozbiljno ugrozili susjedi, koji, pribojavam se, imaju mračne planove."

Opozicioni Socijaldemokrati i Liberalni demokrati napuštaju sjednicu parlamenta 12. aprila nakon glasanja o prijedlogu za raspuštanje skupštine u Skoplju. [Getty Images]

Premijer Albanije Sali Berisha je također izrazio zabrinutost da bi u Makedoniji moglo doći do radikalizacije ako zemlja ostane van NATO-a. "Pitanje naziva je predmet koji se mora riješiti i koji se može riješiti," rekao je on nedavno za BBC.

Očekuje se da će na izborima u Makedoniji biti oštra borba, uz ogorčenu i polarizirajuću retoriku. Rasprava o raspuštanju parlamenta dala je nagovijestiti šta bi se tek moglo desiti, gdje su Socijaldemokrati optužili vladajuću VMRO-DPMNE za "izdaju" Makedonije. Opozicija tvrdi i da se administracija Gruevskog sprema na namještanje izbora, jer vladajuća stranka nije dozvolila usvajanje nekih ključnih izbornih propisa -- među kojima i imenovanje novog predsjednika Državne izborne komisije i propis o jednakom pristupu državnim medijima.

Pošto su Makedonci u nevjerici zbog veta Grčke i zabrinuti zbog etničkih tenzija u samoj zemlji, političarima će možda biti teško izbjeći da se pokore nacionalističkom raspoloženju.

"Imam osjećaj da će se oba politička tabora u Makedoniji međusobno sukobiti u smislu dokazivanja ko je veći patriota a ko manji, a to je u ovom trenutku apsolutno nevažno," kaže Tanja Karakamiseva, profesorica prava na Univerzitetu u Skoplju. "Važno je održati korak s Evropom."