Hrvatska u 2008. stremi ka članstvu u NATO-u i ekonomskom rastu

04/02/2008

Među prioritetima Hrvatske za 2008. su napredovanje u euroatlantskim kandidaturama, borba protiv inflacije i održavanje ekonomskog rasta. Nova vlada će raditi i i na neophodnim pitanjima reformi vezanih za EU.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 04/02/08

Inflacija je porasla na 5,7%, što je značajno povećalo troškove u zemlji. [Getty Images]

Za Hrvatsku, početak 2008. bio je obilježen postavljanjem nove vlade -- desete otkako je zemlja postala nezavisna. Parlament je u sklopu mandata nove vlade ukratko postavio glavne prioritete zemlje. Poslanici su se složili da se u 2008. ima uraditi mnogo toga, te da nema mogućnosti za gubljenje vremena.

Nova vlada

Nova vlada stupila je na funkciju 12. januara -- skoro dva mjeseca nakon izbora od 25. novembra 2007. "Ulazimo u period tokom kog će Hrvatska, na čelu s ovom vladom, postići svoje glavne strateške ciljeve", saopćio je premijer Ivo Sanader u parlamentu nakon što je odobrio kabinet.

Zemlja stremi prijemu poziva za NATO u aprilu, te nastavljanju putem provedbe reformi u cilju pridruživanja EU u 2010. godini. Sanader je izjavio da će novi kabinet učiniti sve moguće na ubrzavanju pregovora s EU, za koje se očekuje da će se zaključiti do kraja ove godine.

"Vlada će učiniti sve u cilju ... brze provedbe reformi i blagovremenog usvajanja zakona," potrebnih za ispunjavanje standarda EU, rekao je Sanader. Međutim, ovogodišnji zadaci su zaista ogromni, i u zemlji možda neće sve ići glatko.

Ekonomski problemi

Ekonomiju će novi kabinet rješavati kao prvenstveni zadatak. Zbog međunarodnih aspiracija zemlje, ekonomija -- rast BDP-a, inflacija i životni standard su sve pitanja koja se trebaju unaprjeđivati. Trenutno se očekuje da će ove godine BDP u zemlji opasti, prema Kvartalnoj ekonomskoj prognozi za Hrvatsku. Rast BDP-a 2007. iznosio 5,3%. Ove godine, očekuje se da će taj rast iznositi oko 4,4%.

Očekuje se da će Sanader i ministar ekonomije Damir Polančec na problemu inflacije poraditi odmah. Inflacija je skočila na 5,7%, što je značajno povećalo troškove u zemlji. Troškovi stanovanja u Zagrebu porasli su za 22%. Vidjevši da prosjek plaća u zemlji nije pratio isti put, sindikati u zemlji najavili su u aprilu proteste zbog troškova života u zemlji.

Trenutno je standard života u Hrvatskoj previsok za većinu građana. Hrvatska narodna banka objavila je da bi komercijalne banke mogle podići svoje kamatne stope, što bi građanima povećalo rate kod otplate kredita. Tri od četiri hrvatska domaćinstva imaju finansijskih problema kod plaćanja mjesečnih računa.

Hrvati se nadaju da će doći do novog ekonomskog jačanja i da će predstojeća turistička sezona donijeti više novca u državni budžet. Borba protiv nezaposlenosti je još uvijek jedan od ekonomskih prioriteta.

Premijer Ivo Sanader je rekao da će ubrzati reforme i pregovore s EU. [Getty Images]

Pristupanje NATO-u i EU

Prema saopćenjima iz Brisela, Hrvatska bi trebala očekivati prijem poziva za pridruživanje NATO-u na aprilskom samitu Alijanse u Bukureštu. Međutim, generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je da Hrvatska tek "treba načiniti konačne napore potrebne za prijem poziva za pridruživanje Alijansi". Potcrtavajući opredjeljenje ka ispunjenju neophodnih obaveza, Sanader je prošlog mjeseca posjetio sjedište NATO-a i obratio se Sjevernoatlantskom vijeću.

"Pređite tu zadnju milju", rekao je de Hoop Scheffer premijeru. Međutim, iako vlada planira činiti napore i primiti poziv, većina građana ne podržavaju taj postupak. Ankete javnog mnijenja pokazuju da članstvo zemlje u Alijansi podržava manje od 50% građana.

Sa 1. januarom, Hrvatska je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Diplomati se nadaju da će zemlja uspješno raditi na najvažnijim međunarodnim pitanjima, među kojima se nalazi i status Kosova.

Međutim, cilj zemlje u smislu pridruživanja EU i dalje predstavlja želju za budućnost. Hrvatska nije bila uspješna kao što se očekivalo kad su u pitanju pregovori. Pravosudna reforma i borba protiv korupcije još uvijek predstavljaju najveće probleme. Zvaničnici u Briselu nisu zadovoljni mjerama koje zemlja koristi u rješavanju tih problema.

Također, ispao je i novi problem vezan za EU i Hrvatsku. EU je blokirala jedan broj finansijskih programa za Hrvatsku, kritizirajući način na koji državna uprava tretira te mogućnosti finansiranja. Mnogi stručnjaci napustili su ministarstva i otišli u komercijalne ili finansijske djelatnosti, a zvaničnici EU se pribojavaju da bi novi, neiskusni kandidati još više mogli usporiti proces pregovaranja.

Ako zemlja želi pratiti svoj cilj pridruživanja Uniji u 2009. godini, pregovori se moraju završiti do kraja ove godine.

Zaštićena ribolovna zona dovela je do razilaženja s državama članicama EU. [Getty Images]

ZERP i poteškoće sa Slovenijom

Iako ulazak u EU ne predstoji skoro, Hrvatska mora nastaviti s pregovorima i provedbom mjera vezanih za EU. Jedna od glavnih prepreka s kojom se zemlja sad suočava je zaštićena ribolovna zona (ZERP), uvedena početkom godine.

Ta zona, koja pogađa članice EU Sloveniju i Italiju, velika je stavka sporenja. Pošto Slovenija trenutno predsjedava EU, to pitanje se usijalo. "Ako Hrvatska želi ubrzati pregovarački proces, ona jasno zna šta treba učiniti," izjavili su diplomati u Briselu.

Ako Hrvatska odbije da išta učini povodom ribolovne zone, a ne provede ni neophodne reforme na vrijeme, zemlja bi u svom pristupanju mogla izgubiti šest do devet mjeseci, jer se proces ratifikacije u državama članicama ne može pokrenuti bez odobrenja Evropskog parlamenta.

Dodatno na pitanje ribolovne zone, između dvaju zemalja postoji i tekući spor oko kopnene granice.

Hrvatska i Slovenija nisu se otkako su 1991. proglasile nezavisnost od bivše Jugoslavije, uspjele složiti po jednom broju teritorijalni pitanja. Zbog toga je proteklih godina dolazilo do brojnih graničnih incidenata, između ostalog u Piranskom zalivu na sjevernom Jadranu i u oblasti rijeke Mure.

Slovenija, čija je obalna granica na Jadranu manja od 50km, traži rješenje koje bi joj omogućilo da ima direktan pristup međunarodnim vodama, a da ne mora prolaziti kroz italijanske ili hrvatske teritorijalne vode. Očekuje se da će dvije zemlje svoj dugogodišnji spor oko granica uputiti na Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu.

Ostaje međutim činjenica da s toliko mnogo otvorenih pitanja, Hrvatska mora ove godine u svim sektorima napraviti jako velik napor da bi se postavila na tračnice za ulazak u Evropu.