Za zemlje Jadranske povelje obećanja idu uz izazove

22/10/2007

I Albanija i Hrvatska i Makedonija se nadaju da će na bukureštanskom samitu NATO-a aprila naredne godine dobili poziv za članstvo u NATO-u, ali ima još posla koji tek treba uraditi.

Jonilda Koci, Nataša Radić i Zoran Nikolovski za Southeast European Times – 22/10/07

Albanski premijer Sali Berisha (desno) rukuje se s generalnim sekretarom NATO-a Jaapom de Hoop Schefferom pred sastanak u Tirani. [Getty Images]

NATO razmatra mogućnost da naredne godine otvori svoja vrata novim članicama, uz pozive koji se očekuju na aprilskom samitu u Bukureštu. Prve u redu su zemlje potpisnice Jadranske povelje -- Albanija, Hrvatska i Makedonija. Iako su svim trima poslati ohrabrujući signali, one su i upozorene da ima još posla koji treba obaviti. Svaka od tih zemalja suočava se s nizom izazova koji se moraju riješiti do proljeća sljedeće godine.

Glavni kriteriji vezani za odbranu već su ispunjeni, a sporne tačke leže u oblastima poput političke i pravosudne reforme. Generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je to rekao u svom nedavnom govoru pred parlamentarnom skupštinom NATO-a. "Kao i u prethodnim rundama proširenja, bukureštanska odluka će u konačnici biti politička," izjavio je on članovima skupštine.

Za Albaniju, na stolu su dva glavna izazova: unaprjeđivanje političke saradnje i borba protiv korupcije. Zemlja mora pokazati da je politički sistem sazrio nakon duge, a često i problematične, tranzicije ka demokratiji. Na primjer, izborni problemi zaokupljaju veliku međunarodnu pažnju. Nakon najnovijih lokalnih izbora od 18. februara, i NATO i EU zapazili su neke pozitivne promjene -- otvorenu raspravu u medijima, veliku izlaznost glasača i više standarde u izbornim kampanjama.

S druge strane, međunarodni posmatrači kažu da to glasanje predstavlja propuštenu priliku za saradnju među političkim strankama. Nedostatak saradnje ponovo je bio problem tokom ljeta, kad je izbor predsjednik države zastao zbog ogorčene borbe između vlade i opozicije. Bolji dijalog predstavlja preduslov za druge reforme, jer je za mnoge ključne promjene potrebna posvećenost cijelog političkog spektra.

"Saradnja između vlade i opozicije u provedbi reforme predstavlja ključni element uspjeha," izjavio je na konferenciji NATO-a u martu u Tirani pomoćnik generalnog sekretara za odbrambenu politiku i planiranje John Colston.

Albanija mora uvjeriti međunarodnu zajednicu i u to kako vodi djelotvornu borbu protiv korupcije. U toj oblasti napredak je spor, kako se zapaža u godišnjem indeksu percepcije o korumpiranosti organizacije Transparency International. Iako se zemlja u ovogodišnjem indeksu popela za šest mjesta, sa 111. na 105, ona još uvijek zaostaje za ostatkom regiona. Zvaničnici NATO-a i EU zabilježili su vladine inicijative u toj oblasti, ali upozoravaju da još uvijek nema konkretnih rezultata.

U smislu ispunjavanja odbrambenih kriterija, Albanija je na tračnicama. Uz pomoć međunarodne zajednice, vlasti nastavljaju s restrukturiranjem oružanih snaga i jačanjem demokratskih struktura, u skladu sa svojim Akcionim planom za članstvo u NATO-u (MAP). Vojska se pretvara u manje, dobrovoljne i profesionalne snage. Višak oružja i municije -- koji predstavlja značajnu opasnost po građanstvo i rizik od proširenja -- reducira se.

Albanija je nedavno, u julu mjesecu, postala prva zemlja na svijetu koja je obavila uništenje prijavljenih zaliha hemijskog oružja, u skladu s Konvencijom o hemijskom naoružanju. Ona također daje doprinos u trupama misijama pod vodstvom SAD-a u Afganistanu i Iraku. Od februara mjeseca, zemlja je poslala 120 pripadnika neborbenih trupa, stacioniranih na aerodromu u Mosulu. Albanski ministar odbrane Fatmir Mediu kaže da će albanske trupe ostati u Iraku koliko god tamo budu ostale snage SAD.

Zagovarajući članstvo svoje zemlje u NATO-u, albanski zvaničnici navode ključnu ulogu država zapadnog Balkana u osiguravanju regionalne stabilnosti. "Prijemom Albanije, Hrvatske i Makedonije u NATO stvorio bi se bezbjedniji i održiviji jugoistočni ogranak NATO-a," izjavio je premijer Sali Berisha.

Hrvatska: prikupljanje podrške u javnosti

"Mi smo spremni" za pridruživanje Alijansi, rekao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić. [Getty Images]

Od tri zemlje Jadranske povelje, Hrvatska je sigurno otišla najdalje u ispunjavanju kriterija NATO-a. Međutim, Hrvatska ima jedan drugi problem: prikupljanje podrške u javnosti za članstvo u Alijansi. Hrvatska je predstavila svoj 6. MAP liderima NATO-a u Briselu krajem septembra. Nakon tog sastanka, pomoćnik ministra vanjskih poslova Pjer Šimonović izjavio je kako je Zagreb uvjeren da će ovaj MAP biti posljednji.

Hrvatska vojska je potpuno transformirana i usklađena s propisima NATO-a. Hrvatska aktivno učestvuje u misiji u Afganistanu s kontingentom od 200 vojnika, koji će naredne godine biti proširen s još 100. U smislu političkih reformi, Hrvatska je dobila dobre signale od Alijanse.

Sve političke stranke potvrdile su članstvo u NATO-u kao osnovni prioritet, koji je jedino iza članstva u EU. Međutim, građanstvo ne dijeli njihov entuzijazam. Ako bi se danas održao obavezujući referendum, Hrvatska bi mogla završiti neučlanjenjem. Najnovije ankete pokazuju jednak rezultat -- 50% za i 50% protiv. U stvari, vlada ne planira održavati referendum, jer po ustavu on nije ni potreban.

Kritike javnosti zasnovane su na dvama glavnim pitanjima. Kao prvo, Hrvati su zabrinuti da bi se vojne baze gradile na jadranskoj obali, iako su zvaničnici NATO-a u nekoliko prilika eksplicitno isključili tu mogućnost.

Drugi problem je protivljenje tome da Hrvatska učestvuje u ratu u Iraku, čak i u sklopu misije pod vodstvom NATO-a. Političari i diplomati pokušavaju objasniti da NATO ne utječe na nacionalni suverenitet zemalja i da te odluke može donositi samo parlament.

Uprkos neizvjesnoj podršci javnosti, Hrvatska će najvjerovatnije stupiti u Alijansu tokom njenog narednog talasa proširenja. "Mi vas čekamo u NATO-u," rekao je američki predsjednik George W. Bush svom hrvatskom kolegi Stipi Mesiću na nedavnoj sjednici UN-a u Njujorku.

U novembru će Hrvatsku posjetiti delegacija NATO-a, koja će provjeriti jesu li ispunjeni svi zahtjevi i da nema nekih preostalih prepreka. Njen izvještaj bit će predstavljen ministrima NATO-a, koji će zatim odlučivati da li će dati zeleno svjetlo.

Makedonija impresionirala vojnom reformom

Generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer (desno) i makedonski predsjednik Branko Crvenkovski u razgovoru s novinarima nakon sastanka u sjedištu NATO-a u Briselu, ranije ovog mjeseca. [Getty Images]

U Makedoniji podrška javnosti nije problem. Ispitivanjima je utvrđeno da je preko 70% stanovništva trenutno za pristupanje NATO-u, većinom zato što mnogi smatraju da će članstvo donijeti stabilnost i mir. To je osnovni prioritet zemlje, s obzirom na njenu lokaciju i nemirno susjedstvo, te na svoj vlastiti period sukoba od prije šest godina.

Reforma u polju odbrane jaka je strana Makedonije. Ona je potpuno reorganizirala svoju vojsku, i mnogi bi rekli da bi, da je reforma vojske bila jedini uslov za članstvo, Makedonija davno postala članica.

U septembru je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a Ray Henault u Skoplju izjavio kako je impresioniran vojnim reformama. Makedonska vojska je mala, fleksibilna, dobro obučena i moderna. Ona je realizirala sedam MAP-ova i ima potpuno međuoperativnu i kompatibilnu komandnu strukturu. Vojska je potpuno profesionalizirana -- to jest, obavezna regrutacija ne postoji već tri godine.

Vojska daje doprinos misiji ISAF-a u Afganistanu i Operaciji iračka sloboda u Iraku, a učestvovala je od prošle godine na vježbi Althea koju je u Bosni i Hercegovini sprovela EU. Makedonski vojnici se sad obučavaju i za mirovne misije UN-a.

Trenutno je najveća prepreka za članstvo u NATO-u loše stanje dijaloga između vladajuće stranke i opozicije. Kohabitacija između predsjednika i premijera, koji su iz različitih stranaka i čije se dužnosti u nekim segmentima preklapaju, također je problem. Nadalje, velike pravosudne reforme -- poput zakona o javnom tužilaštvu i osnivanju Pravosudnog vijeća -- još uvijek nisu završene.

Ipak, većina domaćih posmatrača optimisti su kad je u pitanju dobivanje poziva u aprilu naredne godine u Bukureštu. S obzirom na nepredvidljiv ishod procesa za rješavanje statusa Kosova, mnogi smatraju da će NATO htjeti pojačati stabilnost u regionu uvođenjem Makedonije pod svoje okrilje.

Izgledi za članstvo bi zasigurno obeshrabrili najradikalnije grupe. Oni bi osigurali da Makedonija može svoju punu pažnju okrenuti ka unaprjeđivanju životnog standarda, bez brige o eventualnim nemirima u budućnosti.