Turisti u velikom broju idu na odmor u jugoistočnu Evropu

08/10/2007

Turizam je jedna od ključnih komponenti u ekonomijama zemalja jugoistočne Evrope. Grčka i Turska već dugo predstavljaju magnet za posjetioce, a post-tranzicijske zemlje poput Bugarske, Hrvatske i Makedonije gledaju da do maksimuma iskoriste svoje potencijale.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 08/10/07

Turisti uživaju u pogledu na Dubrovnik, poznato ljetovalište na hrvatskom Jadranu. [Getty Images]

Svakog ljeta, slike koje se prikazuju na nacionalnim večernjim vijestima su iste -- redovi automobila na hrvatskoj granici čekaju da nastave svoj put ka obali. Novinari jedva da mogu suzdržati uzbuđenje. Redovi su dugi 8km, uzvikuju oni. Svi granični prijelazi su otvoreni i koriste se svi kapaciteti.

Onda čujemo ono što turisti imaju reći: umorni su i nisu očekivali da će naletjeti na tako teško zagušenje i toliko carinskih formalnosti. Sličan je priliv i na aerodromima, u lukama i željezničkim stanicama. Ponekad izgleda da se tokom jula i augusta broj stanovništva Hrvatske udvostručava.

Širom jugoistočne Evrope, turizam predstavlja živu privrednu granu koja nudi obećanje u smislu ekonomskog rasta i prosperiteta. Region je neobično bogat potenciljanim turističkim atrakcijama, od obala do planinskih vijenaca i historijskih ili kulturnih lokacija. I turisti dolaze. Dok Balkan konačno izranja iz postkomunističke tranzicije i nasilja 1990-tih godina, zemlje poput Hrvatske i Bugarske počinju u smislu udjela na tržištu predstavljati izazov već afirmiranim destinacijama poput Grčke i Turske.

Hrvatska namjerava postati turistička supersila Evrope. Ona se otvorila stranim investitorima i hotelskim lancima koji bi se htjeli uključiti u posao. Uz smještaj s pet zvjezdica, mogućnost iznajmljivanja jahti, golf-terene, obuku iz podvodnog ronjenja i elegantne apartmane s pogledom na Jadran, zemlja se nalazi na karti elitnog turizma.

Istovremeno, vlasati nadležne za turizam idu na to da privuku posjetioce koji traže odredište s razumnim cijenama i prijatnom atmosferom. Službeni turistički slogan poziva posjetioce da dođu i iskuse "Jadran kakav je nekad bio". Mogući izazov za budućnost će biti da se očuva ta vrsta iskustva, a da se istovremeno ugoste turisti na visokoj nozi.

Iako priliv posjetilaca unosi novac u ekonomiju, on dovodi i do poteškoća za lokalno stanovništvo. Mnogi stanovnici Dubrovnika imaju problema da izađu na kraj s dramatičnim porastom cijena tokom vrhunca sezone. Kafa u glavnoj ulici u gradu košta otprilike koliko i na francuskoj rivijeri. Kao rezultat toga, domaće stanovništvo se počinje osjećati isključeno iz svog vlastitog načina života. Ljeti je prosto nemoguće u Dubrovniku naći mjesto za parkiranje, a domaće stanovništvo tokom sezone uglavnom izbjegava odlaziti u restorane i klubove.

Bugarska je još jedna bivša pripadnica komunističkog svijeta koja sad pokušava do maksimuma iskoristiti svoje turističke potencijale. Prema informacijama bugarske Državne agencije za turizam (SAT), zemlju je od januara do jula ove godine posjetilo skoro 3 miliona stranih turista -- što je za oko 4,5% više u odnosu na isti period prošle godine. Broj stranaca koji su posjetili ovu balkansku zemlju -- sada članicu EU -- tokom cijele 2006. premašio je 5 miliona.

Plaža u blizini Varne u Bugarskoj. [Getty Images]

Preko 70% onih koji su posjetili ovu balkansku zemlju u prvih šest mjeseci 2007. bili su iz drugih država-članica EU, a na vrhu liste bili su Grci, Rumuni, Nijemci i Britanci. U međuvremenu, broj turista iz Makedonije, Crne Gore i Srbije značajno je opao.

Poput Hrvatske, i Bugarska ide na ostvarivanje velikih prihoda od elitnog turizma. Posljednjih godina je duž crnomorske obale izgrađeno na stotine hotela, uključujući objekte s pet zvjezdica u glavnim ljetovalištima poput Albene, Zlatnih pjasci i Sunčane plaže. Kempinski Grand Hotel Hermitage u Zlatnim pjascima i Kubanski hotel u Zlatnoj plaži privlače posjetioce i svojim kasinima.

U isto vrijeme, zemlja je i dalje pristupačna putnicima s fiksnim budžetom. Ista ljetovališta nude i mnogo hotela s 3 i 4 zvjezdice. Zemlja u stvari trenutno vjerovatno nudi previše svačega. Pretjerana gradnja dovela je do toga da je na nekim mjestima ponuda prevazišla potražnju, što prijeti da bi ulagači mogli imati finansijskih problema.

Visoki turizam uglavnom još nije došao u susjednu Makedoniju, uprkos zapanjujućoj prirodnoj ljepoti te zemlje. Sad zasad, ona uglavnom predstavlja destinaciju putnicima koji žele istraživati nova mjesta ili onima s posebnim interesovanjima, poput religije ili sporta. Ove godine je na Ohridskom jezeru, koje je pod zaštitom UNESCO-a, bilo 250.000 turista, uz 1,100.000 noćenja, ali oni su većinom bili iz same Makedonije.

Većina bi se složila da se ova zemlja tek treba djelotvorno promovirati. Ipak, u periodu od 2002. do 2006, u ovom sektoru došlo je do rasta od 6% do 9%, a očekuje se da će se taj trend i nastaviti. Jedna prekretnica ostvarena je u martu, kad je portugalska kompanija Aquapura objavila da na Prespanskom jezeru planira graditi elitno odmaralište u vrijednosti od 50m eura. Ovo jezero se time pridružuje Aquapurinim ljetovalištima među kojima su lokacije u Brazilu, Meksiku, Toskani, Budimpešti, Pragu, te na rijeci Douro u Portugalu.

Južna susjeda Makedonije Grčka je već dugo vremena magnet za svjetski turizam, iako se njena privlačnost unešto izmijenila tokom godina. Prije nekoliko decenija, ona je bila jeftina i pomalo sirova -- luka za turiste s ruksacima, studente i avanturistički raspoložene posjetioce. Objekti su većinom bili nerazvijeni, te je privlačnost zemlje za posjetioce iz slojeva visokog turizma bila unešto ograničena.

Sve se to promijenilo. Iako skromniji putnici još uvijek mogu naći mogućnosti za sebe, ta zemlja je danas sve samo ne jeftina. Ostrva i druge popularne lokacije prekriveni su blještavim barovima, disko-klubovima i odmaralištima. Turizam je osnovni pogonski motor grčke ekonomije, jer taj sektor predstavlja 20% od BDP-a i svako peto radno mjesto.

Turisti u posjeti drevnom gradu Efesu u Izmiru, na zapadnoj obali Turske. [Getty Images]

Ova godina bila je rekordna po broju turističkih posjeta i prihoda, uprkos ljetošnjim požarima koji su opustošili zemlju krajem augusta, tokom vrhunca sezone. "Do kraja godine, našu zemlju će posjetiti preko 17 miliona turista, a mi već radimo na tome da 2008. oborimo ovogodišnji rekord," rekla je grčka ministrica za razvoj turizma Fani Palli-Petralia. Uprkos traumi iz augusta, nije bilo izvještaja o masovnim otkazima ni iz jednog većeg ljetovališta niti turističkog objekta, rekla je ministrica.

To su dobrodošle novosti za zemlju koja je pretrpjela ozbiljne štete u drugim sektorima. U požarima je izgorjelo nekih 184.000 hektara vegetacije. Uništeno je najmanje 1.500 kuća, uz 72.000 životinjskih grla i preko 4,5 miliona maslinovih stabala. Vlada procjenjuje da se gubici kreću u rasponu od 1,5 do 1,7 milijardi eura, a neki eksperti koje navodi štampa tvrde da ta cifra iznosi 3 milijarde eura i više.

S druge strane Egeja međutim, u Turskoj turizam i dalje napreduje ubrzanim korakom. Broj posjetilaca se u prvih sedam mjeseci ove godine povećao za preko 16%. Prema službenim podacima, zemlju je posjetilo nekih 13 miliona stranih turista. Najpopularnije odmaralište u zemlji, Antalija, primilo je u prvih osam mjeseci godine 5,5 miliona posjetilaca. Nijemci i dalje predstavljaju najveću grupu, a iza njih su Rusi.

Samo u augustu, Istanbul -- najveći kulturni, historijski i poslovni centar Turske -- posjetilo je preko 700.000 turista. Bivši glavni grad Vizantije a zatim i Osmanske Carevine, ovaj grad posjetioce šarmira svojim muzejima, palačama, džamijama, crkvama i bazarima.

Nakon prošlogodišnje posjete pape Benedikta XVI, na turističkoj mapi se našao i grad Selcuk, sa brojem posjeta povećanim za nekih 30% za prvih sedam mjeseci ove godine. U Selcuku postoji mnogo historijskih ostataka ranog kršćanstva, među kojima je i kuća za koju mnogi smatraju da ju je posjetila Djevica Marija, te brdo Ayasoluk, gdje je sv. Ivan napisao svoje Jevanđelje.

Doprinos tekstu dali : Svetla Dimitrova (Sofija), Zoran Nikolovski (Skoplje), Gabriela Preda (Atina) i Ayhan Simsek (Ankara)