U Hrvatskoj se zagrijava izborna groznica

10/09/2007

Po anketama se da zaključiti da će utrka između vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i glavne opozicione Socijaldemokratske partije biti oštra.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba – 10/09/07

Izbori će biti zakazani za jesen ove godine. [Getty Images]

U Hrvatskoj će se u jesen ove godine održati parlamentarni izbori, iako tačan datum još nije određen. Ti izbori će predstavljati bitku između dvije glavne stranke u zemlji -- konzervativne vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i ljevičarskih opozicionih Socijaldemokrata (SDP).

Po anketama se da zaključiti da će utrka biti uzbudljiva i nepredvidljiva. Trenutno vodi SDP, ali s razlikom manjom od 3%. Svaki pogrešan korak bi se mogao pokazati skupim i za jednu i za drugu stranku. Obje partije imaju namjeru privući veći broj glasača pri tom izbjegavajući veće omaške.

Premijer Ivo Sanader kaže da će HDZ tokom svog narednog mandata ubrzati reformski proces i pojačati borbu protiv korupcije. Njegov glavni cilj za aktuelni mandat -- koji je otpočeo 2003. -- bio je da se Hrvatska približi EU i NATO-u. Proces integracija predstavlja najvidljiviju oblast Sanaderovog uspjeha. Hrvatska je 2004. postala službeni kandidat za EU, a očekuje se da će članstvo dobiti 2010. Zemlja također očekuje da će postati članica NATO-u na samitu Alijanse u aprilu 2008.

Da bi kandidatura Hrvatske za EU napredovala, zemlja je morala ispuniti svoje preostale obaveze prema tribunalu UN-a za ratne zločine. To je bio važan početni test za Sanadera, jer je glavno neriješeno pitanje bio status bjegunca Ante Gotovine, bivšeg generala koji je još uvijek uživao priličnu podršku. Sanader je jasno stavio do znanja da je njegova vlada sprema na saradnju s uredom glavnog tužioca UN-a. Ta namjera je finalizirana 2005. Gotovininim hapšenjem na Kanarskim ostrvima.

Dva glavna kandidata za premijera su aktuelni premijer Ivo Sanader i Ljubo Jurčić iz SDP-a. [Foto-ilustracija SETimesa]

Sanader, 54, također je nadzirao poboljšanja ekonomske situacije u zemlji, uz godišnju stopu rasta od 4%. Pored toga, njegova vlada je provela pravosudne reforme i unaprijedila prava manjina.

Uprkos tim uspjesima, premijer će se morati oštro boriti da zadrži svoj posao. On se suočava s jakim izazovom od strane kandidata SDP-a Ljube Jurčića, finansijskog eksperta koji je sastavio ekonomski program opozicije.

Jurčić, 53, profesor je ekonomije na univerzitetu u Zagrebu, a bio je i ministar finansija u periodu 2000-2003. Izabran od strane preminulog lidera stranke Ivice Račana, Jurčić se smatra ambicioznom ali realnom osobom koja ide u prilog konkretnim planovima za jačanje ekonomije.

Ako SDP pobijedi na izborima, Jurčić će postati premijer. Očekuje se da će i lider SDP-a Zoran Milanović imati visoku poziciju -- kao potpredsjednik, ministar vanjskih poslova ili predsjednik skupštine.

Nakon što je SDP izgubio na izborima 2003, Račan je počeo usko sarađivati s Jurčićem u cilju ustanovljavanja strategije koja će stranku dovesti natrag na vlast. U to vrijeme, Jurčić nije bio član stranke, nego nezavisni pristalica. On je postao član SDP-a nakon Račanove smrti u aprilu, kad je stranka stupila u novu političku eru. U cilju jačanja svoje kandidature, Jurčić je izradio plan jačanja nacionalnog prihoda i ubrzavanja sprovedbe prioritetnih ekonomskih reformi.

Pokojni lider SDP-a Ivica Račan radio je s Ljubom Jurčićem na novoj strategiji stranke. [Getty Images]

Plan SDP-a ima za cilj povećanje industrijskog rasta sa sadašnjih 4% na 8% u prvoj godini njegovog mandata. Ovim bi se pogurali drugi sektori, čime bi se BDP nakon 12 mjeseci povećao na nivo od 6%. Uz rast domaće proizvodnje, kaže Jurčić, doći će i više plaće, penzije i dividende.

Stranka također obećava finansirati razvoj infrastrukture u drugim dijelovima Hrvatske, čime bi se ljudi stimulirali da dođu raditi u manjim gradovima. Napravile bi se izmjene i u poreskom sistemu, gdje bi se na imovinu i kapitalne prihode uveli novi porezi.

Pored Sanadera i Jurčića, za premijersko mjesto se natječu još dva kandidata. Radimir Čačić iz Hrvatske narodne stranke (HNS) lijevog centra pokrenuo je kandidaturu ranije ove godine, uvevši u zemlji kampanju po sistemu "od vrata do vrata". Čačić je želio ujediniti političku ljevicu i centar, ali njegov prijedlog nije prihvatio "veliki brat" stranke s lijeve strane političkog spektra, SDP. On je htio imati svog vlastitog kandidata i ne biti u koalicijama pred izbore. S desne strane, i lider nacionalističke Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić takođe je ušao u trku.

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić neće podržati nijednog kandidata i kaže da bi njegova politička pozicija trebala biti nepristrasna i neutralna.

Dok javnost još uvijek čeka na definitivnu odluku o datumu izbora, konkretni podaci o sistemu glasanja su već dobro poznati. U Hrvatskoj, na geografskoj i populacionoj osnovi, ima deset izbornih jedinica. U svakoj jedinici se bira 14 kandidata na osnovu proporcionalnog izbornog sistema. Izborni prag je 5%. U parlamentu će biti osam kandidata koji predstavljaju nacionalne manjine.

Bez obzira na ishod, izbore će pažljivo pratiti međunarodna zajednica. Od Hrvatske, koja je na ivici pridruživanja dvama velikim euroatlantskim tijelima, očekuje se da održi izbore koji su slobodni i pravični.