Ahtisaarijev plan -- šta on sadrži?

21/05/2007

Diplomatska bitka oko plana Marttija Ahtissaarija za Kosovo zasjenila je stvarne detalje, piše Robert Austin za Univerziteta u Torontu. Kad bi razmotrili detalje, kosovski Albanci bi uvidjeli da moraju poduzeti ozbiljne obaveze, a kosovski Srbi bi uvidjeli potencijalne dobiti za svoju zajednicu.

Robert C. Austin za Southeast European Times – 21/05/07

Plan bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija osmišljen je tako da pokrajina učini multietničkim društvom. [Getty Images]

Dok se diplomatsko natezanje oko plana bivšeg finskog predsjednika za Kosovo nastavlja, relativno malo pažnje posvećuje se stvarnom sadržaju tog dokumenta. Na Kosovu i drugdje, u žiži je osnovni okvir prijedloga -- dio kojim se Kosovu daje pravo na zastavu, himnu, te kao najvažnije, pravo na zaključivanje međunarodnih sporazuma i na traženje članstva u međunarodnim institucijama.

Manje se govori o stvarno monumentalnim zadacima usmjerenim na to da se u Ahtisaarijevom paketu odrazi realnost stanja na terenu. Upitno je da li većina ljudi na ulici, bilo u Prištini bilo u Sjevernoj Mitrovici, ima jasnu predodžbu o tome šta bi uslijedilo nakon "dana nezavisnosti".

Ahtisaarijev prijedlog je prije svega dokument kojim se Kosovo želi učiniti multietničkom zajednicom. To znači da su nealbanskim zajednicama date značajne ovlasti. Uz preko 90% Albanaca na Kosovu, manjinskim zajednicama Srba, Roma, Aškalija, Goranaca, Egipćana, Turaka i Bošnjaka dat je ogroman utjecaj u svim sektorima. Ukratko, Ahtisaari je osmislio asimetričnu državu.

Može se zasigurno zamisliti da će na novom Kosovu manjinske strane biti u mogućnosti odigrati značajnu ulogu u formiranju i vlade i vladine politike. Također je vrijedno zapaziti da Ahtisaarijevi prijedlozi o pravima zajednica nisu pali iz vedra neba. Oni su već bili u pregovaračkom paketu strane kosovskih Albanaca za direktne pregovore u Beču.

Kao prvi korak, Kosovo će morati usvojiti ustav u koji će biti uključeni mnogi aspekti Ahtisaarijevog paketa. Mora se osnovati ustavna komisija sa 21 članom, od kojih će trojica biti iz srpske zajednice, a trojica iz drugih manjinskih zajednica. Nakon što postojeća Skupština na Kosovu odobri ustav, novi izbori se moraju održati u roku od devet mjeseci.

Kosovski Albanci su u sklopu predloženog plana preuzeli značajne obaveze. [Getty Images]

Novi izborni sistem posuđuje mnogo od onoga što je već bilo na snazi, ali ima nekih značajnih promjena. Još uvijek ima 120 mjesta, na osnovu proporcionalne zastupljenosti. Velika razlika je ovdje u tome da će stranačke liste biti otvorene -- do sada su bile zatvorene, na prilično nezadovoljstvo mnogih građana. Dvadeset mjesta odvojeno je za nealbanske zajednice -- deset za srpsku zajednicu i deset za ostale zajednice. Za prva dva izborna mandata, to su obavezni minimumi. Svako mjesto koje se osvoji na izborima ide dodatno na ta odvojena mjesta.

Nova skupštinska pravila uključuju i različita pravila vezana za glasanje potrebne većine. Za određene zakonske izmjene bila bi potrebna ne samo većina u Skupšini, nego i većina članova Skupštine koji predstavljaju manjinske zajednice. U biti, za sve veće promjene bio bi potreban pristanak sviju. U novom kabinetu mora biti jedan ministar Srbin i jedan ministar iz neke druge manjinske zajednice. Isto pravilo vrijedi i za zamjenike ministara. Ako kabinet ima više od 12 članova, onda manjinske zajednice dobivaju dodatnog ministra i zamjenika ministra.

Za svaku buduću izmjenu ustava bilo bi potrebno odobrenje dvije trećine skupštinskih poslanika, kao i dvije trećine članova koji predstavljaju manjinske zajednice. Isto pravilo vrijedi i za pravosudni sistem. U Vrhovnom sudu Kosova mora biti najmanje 15% sudaca koji predstavljaju manjinske zajednice.

Van institucija na nacionalnom nivou, zajednicama su ponovno data široka ovlaštenja na lokalnom nivou. Garantirani su puni pristup školovanju na bilo kom službenom jeziku Kosova (albanskom ili srpskom), te sloboda korištenja nacionalnih simbola, jezika i pisma. Tamo gdje manjinske zajednice tvore najmanje 10% stanovništva, mjesto potpredsjednika općinske skupštine ide predstavniku manjinskih zajednica. Kao i u slučaju Ohridskog okvirnog sporazuma, javne službe na svim nivoima na Kosovu moraju odražavati multietničku prirodu njegovog društva.

Najpresudnija je oblast, međutim, decentralizacija. Ovo predstavlja potencijalno najveću prepreku za albansku većinu, jer se Ahtisaarijevim paketom stvara prilično decentralizirana država s jednim brojem novih općina, da bi se izašlo ususret zahtjevima Srba. Na primjer, Sjeverna Mitrovica dobiva kontrolu nad visokim obrazovanjem i zdravstvom. Isto vrijedi i za druge općine u kojima dominiraju Srbi. Škole u kojima se predaje na srpskom jeziku mogu slobodno koristiti udžbenike koje izdaju odgovarajuća ministarstva u Srbiji.

Predviđa se jaka prisutnost međunarodne zajednice, iako se mnogi njeni aspekti tek trebaju razraditi. Kao i u Bosni i Hercegovini, planom se daju jako velike ovlasti Međunarodnom civilnom predstavniku (ICR), koji postupa i kao specijalni predstavnik EU. Ovlasti ICR-a lako je protumačiti: on ima konačni autoritet u primjeni paketa. ICR je taj koji predstavlja razliku između nezavisnosti i nadzirane nezavisnosti.

U skoroj budućnosti se za Kosovo predviđa jako međunarodno prisustvo. [UNMIK]

Ahtisaarijev prijedlog predstavlja više od stvaranja kvazi-nezavisnog Kosova. On je ponudio okvir za drugu fazu razvoja Kosova. Ta faza izgleda da je predviđena da traje jedan duži period, u nadi da će do vremena kad dođe do prave nezavisnosti situacija u regionu možda biti prijemčivija za takvu vrstu rješenja.

Pod obnovljenim i potencijalno strožijim nadzorom, zajednice na Kosovu sad moraju dokazati da su sposobne održati multietničku državu. Mnogo toga zavisi od političke volje albanske većine i njenog entuzijazma u smislu kontinuirane posvećenosti Ahtisaarijevoj viziji. Međutim, isto toliko je i do nealbanskih zajednica da na najbolji način iskoriste ovlasti koje su im date. Ako one to ne učine, krivica se ne može pripisati Albancima.

Dosadašnje reakcije na plan govore da bi obje strane trebale više energije usmjeriti na razmatranje konkretnih detalja -- kako kaže jedna uzrečica, đavo leži u detaljima. U žiži medija na Kosovu su sad konačnica procesa i diplomatski odnos sa Srbijom i Rusijom. Malo se govori o tome kako postupati nakon toga. U isto vrijeme, srpska zajednica na Kosovu ima mogućnost da razmotri kako bi se Ahtisaarijev prijedlog mogao iskoristiti njoj u prilog. Svako ko tvrdi da je jednostavno predviđeno da Kosovo postane još jedna albanska država na Balkanu nije nije detaljno pročitao sav teks.

Kampanja za informiranje javnosti, posebno od strane albanskih vlasti na Kosovu, pomogla bi javnosti da shvati šta se to ustvari očekuje kad se radi o fazi realizacije. Prihvatanjem tog paketa, albanska strana je preuzela veliki niz obaveza koje će biti skupe, teške za postići i ne baš sasvim prijatne. Da bi Kosovo krenulo dalje, presudni će biti politička volja i informirano stanovništvo.

Robert C. Austin predaje historiju i politiku jugoistočne Evrope u Centru za međunarodne studije Munk pri Univerzitetu u Torontu.