Srpski izbori odlučujući za perspektivu zemlje vezanu za EU

04/12/2006

Izbor s kojim se suočava Srbija dok se priprema za izbore 21. januara, jednostavan je. Dok će ultranacionalisti koje predvodi haški optuženik vjerojatno dobiti najveći broj glasova, demokratske stranke koje su često u svađi pod pritiskom su prevladati svoje razlike.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 04/12/06

Vođa SRS Vojislav Šešelj se suočava sa suđenjem u Hagu. Posljednje ankete pokazuju da bi njegova stranka na izborima u januaru mogla dobiti 34% glasova . [Getty Images]

Predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji, zakazani za 21. januar, mogu bi biti odlučujući za evropsku budućnost zemlje. Istraživanja javnog mnjenja daju demokratskom bloku partija neznatnu prednost među biračima u odnosu na Srpsku radikalnu stranku (SRS) i Socijalističku partiju Srbije, koje predstavljaju političko nasljeđe bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Šest godina nakon zbacivanja Miloševića, koji je 11. marta umro od infarkta u zatvorskoj ćeliji u Haškom tribunalu, demokratske partije se suočavaju sa tri važna izazova. Status Kosova, južne pokrajine Srbije koja je pod upravom UN-a od 1999. godine, će se najvjerovatnije riješiti nakon izbora. Nakon toga, ako na vlasti bude nova demokratska vlada, ona će Haškom tribunalu morati izručiti bivšeg generala bosanskih Srba Ratka Mladića, koji je optužen za genocid u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme, nova vlada će morati da učini veliki napor kako bi obnovila pregovore o Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pregovori su prekinuti u maju ove godine zbog neizručenja Mladića.

Prema nadavnoj anketi koju je provela agencija Medium Gallup, najveći broj mjesta u parlamentu najvjerovatnije će osvojiti ekstremno desničarska SRS, čiji vođa Vojislav Šešelj čeka suđenje u Hagu. Anketa pokazuje da će Radikali pobijediti sa 34,9% glasova, što će im donijeti 102 od ukupno 250 mjesta u parlamentu.

''Očekujem pobjedu demokratskih snaga, pobjedu politike koja je utvrdila jedan cilj -- članstvo u EU i poboljšanje životnog standarda građana'', izjavio je o izborima predsjednik Srbije Boris Tadić. [Getty Images]

Druga po popularnosti je Demokratska stranka srpskog predsjednika Borisa Tadića, sa 22,9% glasova. Na trećem mjestu je Demokratska stranka Srbije premijera Vojislava Koštunice, sa 13,9%. Socijalisti, koji će izabrati svoj prvog predsjednika stranke nakon Milosevića na kongresu početkom ovog mjeseca, imaju 5%. G17 Plus, stranka bivšeg ministra finansija Mlađana Đinkića, ima oko 5,2%. Različite stranke koje predstavljaju etničke manjine po svoj prilici također će preći izborni prag.

S takvim odnosom snaga, demokratske stranke mogu formirati vladu samo ako naprave koaliciju svih predstavnika koji uđu u novi parlament, osim onih iz Srprske radikalne stranke i Socijalističke partije. Da bi ojačali svoju poziciju, Demokrati su ušli u koaliciju sa regionalnom strankom Bošnjaka u Srbiji, Sandžačkom demokratskom partijom. U međuvremenu, Demokratska stranka Srbije formirala je koaliciju s nekoliko regionalnih stranaka iz srednje Srbije.

Pošto su ovi izbori potencionalno toliko značajni, međunarodna zajednica je potaknuta pružiti podršku demokratskim strankama. Marti Ahtisari, specijalni izaslanik UN-a za status Kosova, odložio je objavljivanje odluke o rješenju statusa dok se izbori ne održe. Mnoge zapadni analitačari i medijski izvori izjavili su da će Ahtisari vjerovatno predložiti neku vrstu uvjetne nezavisnosti za Kosovo. To bi moglo izazvati politički haos unutar Srbije; stoga je Ahtisari donio odluku da odloži objavljivanje njegovog plana za budućnost pokrajine.

EU takođe šalje signale. Beogradska agencija Tanjug je izvjestila je o detaljima nefomalnog dokumenta koje je izradilo finsko predsjedništvo EU, u kojem se navodi da će u narednim danima građani Srbije dobiti jasnu poruku o svojoj evropskoj budućnosti.

Na samitu u Rigi prošle sedmice, Srbija je pozvana da se priključi programu NATO-a Partnerstva za mir. [Getty Images]

Dokument predviđa intenziviranje sastanaka između političkih i ekonomskih lidera, ubrzanje razgovora o olakašanju viznog režima i početak realizacije programa o finansijama iz predprijemnih fondova EU -- a sve to u nastojanju da se ojačaju odnosi između EU i Beograda.

U nedavnim događanjima, NATO je zvršio svoj samit u Rigi pozivom Srbiji – zajedno sa njenim bivšim partnerom u državnoj zajednici Crnom Gorom, kao i Bosni i Hercegovini -- da se priključi Partnerstvu za mir (PzM), što je prvi korak ka ka konačnm članstvu u Alijansi. Godima je članstvo u PzM-u bilo isključivo povezano sa suradnjom sa Haškim tribunalom, i posebno sa hapšenjem i izručenjem Mladića. Dramatična promjena u politici -- koja je šokirala glavnu tužiteljicu UN-a Karlu Del Ponte -- šalje snažnu poruku da je Zapad zabrinut zbog održavanja demokratskog procesa u Srbiji. Reformisti su neprestano upozoravali da će politička budućnosti biti mračna ukoliko na planu spoljne politike ne mogu ponuditi ništa osim loših vijesti. Međunarodna zajednica je konačno postala svjesna ovog upozorenja.

Kad je raspisao izbore, Tadić je rekao da će 21. januara Srbija birati između evropske budućnosti i povratka u ne tako davnu ''mračnu prošlost'' u Miloševićevoj eri. ''Očekujem pobjedu demokratskih snaga, pobjedu politike koja je utvrdila jedan cilj – članstvo u EU i poboljšanje životnog standarda građana'', kazao je on. Za manje od dva mjeseca, srpski birači će pokazati je li on bio ili nije bio u pravu. A svijet će posmatrati.