Nova era za rumunske Rome

20/11/2006

Prema službenoj procjeni, Romi broje nekih 2.5% od cijelokupne populacije zemlje, ali stvarni broj bi mogao biti mnogo veći. Oni su također jedna od najospravljenijih grupacija u Rumuniji, a oko 74% njih živi u siromaštvu . Dok se zemlja priprema za ulazak u EU, ulažui se dodatni napori da se poboljša njihov kvalitet života.

Paul Ciocoiu iz Bukurešta za Southeast European Times – 20/11/06

Popis istanovništva 2002 utvdio je da Rumunija ima stabilnu romsku populaciju od 535 140 stanovnika, ali neki procjenjuju njihov broj na milione. [Getty Images]

Evropa je dom za najmanje osam miliona Roma, od kojih šest miliona žive u srednjoj i istočnoj Evropi. Posljednji popis stanovništva, iz 2002., utvrdio je je da Rumunija ima stabilnu populaciju Roma od 535 140 stanovnika -- što je oko 2.5% cijelokupne populacije -- ali neslužbene procjene idu i do oko 2.5 miliona.

Stručnjaci za historiju roma slažu se da je populacija doselila iz Indije i da su vjerovatno otišli iz Indije najkasnije u 10 stoljeću. Ipak, ostaje vrlo teško precizno utvrditi kada su se nastanili na rumunskoj teritoriji. Prvi dokument koji evidentira Rome u Rumuniji potiče iz 1374, kad je Dan Prvi ponudio manstiru Vodita 40 Roma kao robove. Taj su status imali stoljećima. Godine 1424. transilvanijske Rome predvodile su voivode (vladari) kako je to predviđao Ustav, ali taj je propis ukinula pokrajinska skupština 1588.

Tokom 1785. austrijski car Jozef II ukida ropstvo u Tansilvaniji. Četiri godine kasnije, prvi su Romi prihvaćeni u provincijske škole i crkve. Stvari su bile drugačije u druge dvije rumunskje provincije, Moldoviji i Walachia , koje su još uvijek bile pod otomanskom vlašću i protivile se modernim idejama na Zapadu. Tek su 1855, odnosno 1856. te dvije pokrajine poptuno su ukinule ropstvo pod pritiskom književnika i intelektualaca.

Nakon stoljeća ropstva uslijedila su proganjanja i deportacije tokom pronacističkog režima Jona Antoneskua u Drugom svjetskom ratu. Skoro 38. 000 rumunskih Roma umrlo je za vrijeme Holokausta, navodi se u podatcima Rumunskog komiteta za ratne zločine. Komunistička diktatura koja je uslijedila nasilno je raseliala cijele zajedice Roma i konfiskovala njihovu imovinu vođena idejom stvaranja homogenog rumunskog društva.

Pola stoljeća, komunizam je pokušavao da prikrije ove probleme njegijući iluziju utopije. Međutim, sa padom komunizma i početkom tranzitnog perioda, socojalne tenzije su buknule, a vatru su razbuktali novonstali rumunski mediji. Romski seljak je 1991, u Bolintin Dilu, selu blizu Bukurešta, ubio Rumuna. Ubistvo je uzbunilo rumunsku zajednicu u selu, koja je reagovala paleći romske kuće. Dvije godine kasnije, 23. septembra 1993. u Hadareni, pokrajina Mures, bijesni seljani su ubili tri Roma. Jedan od ubijenih ranije je nožem ranio Rumuna. Ovaj je zločin donio kolektivnu kaznu -- 14 romskih kuća je spaljeno do temelja a 175 Roma koju se živjeli u Hadareni skoro oko 70 godina je protjerano iz sela.

U julu 2003., u Budimpešti, vođe osam država iz srednje i istočne Evrope dogovorili su da pokrenu ''Dekadu itegracije Roma 2005-2015''. [Romadecade.org]

Između 1990. i 1993. ubijeno je najmanje osam Roma i mnogi od njih su ozbiljno ranjeni prilikom izbijanja kolektivnog nasilja, navodi se u izvještaju Evropskog centra za romska prava. Također je bilo čestih slučajeva zlostavljanja Roma od strane policije. Kao u slučaju privatnog nasilja, ovakvi slučajevi su često prošli nekažnjeno, a ponekad nisu ni temeljito istraženi.

Lider ekstremne opzicione stranke, Kornelije Vadim Tudor je davao rasističke izjave. Prema izvještaju OSCE-a, on je navodno objavio u avgustu 1998. program od deset tačaka koji uključuje ''izolaciju romskih kriminalaca u specijalne kolonije'' kako bi ''zaustavio transformaciju Rumunije u ciganski kamp''.

U međuvremenu, vlada je postala sve više svjesna potrebe da unaprijedi i primjeni strategiju za romsku manjinu. U februaru 1997. vlada osniva Nacionalni ured za Rome kao dio Odjela za nacionalne manjine. U okrobru 2004. ured se transformirao u Romsku nacionalnu agenciju, sa presjednikom koji ima položaj državnog sekretara.

U 2001. vlada je usvojila nacionalnu strategiju za poboljšanje kvalitete života Roma. Njome se definiraju prioritete u deset glavnih polja aktivnosti, uključujući socijalno osiguranje, zdravlje, pravosuđe, obrazovanje , komunikaciju i aktivnost u društvenoj zajednici. PHARE projekat vrijedan 7.6 miliona Eura, namijenjen da podupre ovu strategiju, finaliziran je u aprilu 2006. U međuvremenu, Glavni inspektor rumunske policije je pokrenuo program s namjerom da poboljša odnose između policije i romske zajednice, i da poveća kapacitet policije kako bi efektnije reagovali u situacijama povećanih tenzija između Roma i neromskih zajednica. Program je razvijen uz pomoć Projekta o etničkim odnosima i Odjela za upravu i praosuđe Univerziteta u Luisvilu.

U julu 2003. u Budimpešti, vođe osam država srednje i sstočne Evrope dogovorili su da pokrenu ''Dekadu integracije Roma 2005-2015.'', projekat koji je inicirala Svjetska Banka i Institut otvorenog društva . Njihov glavni cilj je eliminisati diskriminaciju i siromaštvo u ovoj zajednici. Rumunija je predsjedala programom godinu dana, između jula 2005. i jula 2006.

U julu 2006. Svjetska Banka se složila odobriti Rumuniji kredit u iznosu 58,5 miliona za projekat socijalne integracije. Korisnici uključuju neke od najugroženojih srupa u zemlji – romsku manjinu, djecu izloženu visokom riziku i/ili onu koja izlaze iz istitucija za zaštitu djece, te osobe sa invaliditetom i žrtve obiteljskog nasilja. Projekat je razvijen prema novim principima Strategije državnog partnerstva, namijenjene pomoći Rumuniji u ispunjenju svojih obaveze iz Memoranduma o zajedničkoj intregraciji potpisanog sa Evropskom komisijom.

Za manje od tri mjeseca, Rumunija će se pridružiti EU. Sazrelo je vrijeme zarješavanje pitanja u socijalnom sektoru, kako bi korist reforme i ulaska u EU mogli osjetiti i najranjiviji segmenti društva. Sa 74% koji žive u siromaštvu, stopom smrtnosti dojenčadi četiri puta većom od državnog prosjeka i služebnu stopu nezaposlenih od 13% Romi su posebno izloženi riziku . Posljednji popis stanovništva, obavljen 2002., otkrio je da četvrtina Roma nepismena. Ne želeći se odreći svoje tradicije koju poštuju već stotinama godina, uključujući običaj ženidbe djece u ranoj dobi, Romi su često u sukobu sa vlastima i zakonom.

Organizacija za zaštitu manjina Minority Watch, sa sjedništem u Londonu, predlaže da Rumunija i Bugarska iskoriste dio njihovih regionalnih fondova za razvoj za poboljšanje život Roma. Ukoliko se ne učini kontinuiran napor, poboljšanja će biti kratkoročna. A to je nešto što si ni jedna zemlja ne može priuštiti.