Poslovanje u sjeveroistočnoj Evropi

09/10/2006

Dvije balkanske zemlje napravile su listu ''Deset Glavnih Reformi'' u zadnjem Izvještaju Svjetske banke o poslovanju. Buduće članice EU Bugarska i Rumunija također su dobro ocijenjene u pogledu lakoće poslovanja.

Georgi Mitev-Santek za Southeast European Times –09/10/06

Žena prolazi pokraj luksuznog butika u Sofiji. Svjetska banka visoko rangira Bugarsku i Rumuniju kad je u pitanju lakoća poslovanja. [Getty Images]

Većina ljudi na Balkanu bi se složila da je privlačenje stranih investicija odlučujuće za razvojni prosperitet, a takav posao zahtijeva povoljnu poslovnu klimu. U kojoj je mjeri region do sada napredovao pokazuje Izvjestaj Svjetske banke o poslovanju.

Pripremljena od strane Banke i njenog ogranka privatnog sektora, Međunarodnog Udruženja za Finansije, izvještaj sadrži trendove poslovne klime širom svijeta i ocjene zamalja na osnovu reformi i lakoće poslovanja. Kako se to i može očekivati od regija u tranziciji, sjeverostočna Evropa pokazuje odlične rezultate u nekim kategorijama a slabe rezultate u ostalim.

Dvije zemlje – Hrvatska i Rumunija – napravile su listu od deset glavnih reformi, dok su i Bugarska i Rumunija dobro uspješne u pogledu lakoće poslovanja.

Globalno gledano Rumunija je na drugom mjestu na listi reformatora, postižući institucionalni napredak u šest od deset kategorija. Zemlja ''pojednostavljuje proceduru oko dobivanja dozvola za gradnju i otvaranja pojedinačnih ureda za postupak prijavljivanja,'' kaže Banka. ''Prije toga, poduzetnici su morali trčati okolo u 5 različitih agencija.''

''Pored toga, zemlje su umanjile vrijeme potrebno za nabavljanje građevinskih dokumenata, usvojile nove propise o radu, kako bi ohrabrile proizvođače da uposle radnike sa biroa, i olakšali trgovanje preko carine,'' kaže Banka.

Hrvatska također zauzima visok plasman (7.mjesto) u pogledu reformi. Vlada je srezala vrijeme potrebno za registraciju nekretnina sa 956 na 399 dana, tako što je kompjuterizovala administraciju i povjerila autoritet službenicima. To predstavlja jedan pristupačan model za registrovanje novih firmi. Te promjene su ih učinile drugoplasiranim u regiji a globalno na sedmom mjestu u pogledu reformi.

Srbija nije napravila Listu deset glavnih reformi ove godine, iako je prošlih godina bila svjetski lider. Kako bilo, pregled Poslovanja ih je izabrao kao one koji su postigli jednu od ''najvećih reformi'' 2007. naime, olakšanu proceduru uvoza i izvoza pod njihovom vlastitom šifrom. Vrijeme potrebno za uvoz robe palo je sa 44 dana na 12. Za izvoz robe je sada potrebno 11 dana umjesto cijeli mjesec. Preko granice, u Makedoniji, izvoz i uvoz sada zahtijeva 35 odnosno 32 dana.

Izvještaj je pripremila Banka i njezin privatni ogranak, Međunarodno udruženje za fianansije. [Getty Images]

Druga grupa za procjenu uključena u Izvještaj o poslovanju 2007. ocjenjuje lakoću poslovanja u 175 privrednika širom svijeta. Rumunija je i tu uspješna, na 49. mjestu. Kao i Bugarska (na 54. mjestu). Dvije zemlje, koje stoje na pragu ulaska u EU, imaju viši položaj od sadašnjih članica EU: Slovenije (61. mjesto), Mađarska (66. mjesto), Poljska (75. mjesto), Italija (82. mjesto) i Grčka (109. mjesto). Posljednja od njih, Grčka, je samo nekoliko mjesta više od Albanije (120. mjesto), i na manjem mjestu od Bosne i Hercegovine (95. mjesto) i Makedonije (92. mjesto).

Usprkos njenom uspješnom pokazivanju u pogledu reformi, Hrvatska je završila zadnja među zemljama sjeveroistočne Evrope na listi o lakoći poslovanja, opisujući tako kombinaciju dobrih i loših vijesti koje karakterišu region u cjelini.

Kao specifične pokazatelje, Izvještaj o poslovanju 2007. ocjenjuje propise koje utiču na poslovne aktivnosti u 10 područja: započinjanje poslova, izlaženje na kraj sa dozvolama, zapošljavanje radnika, registrovanja imovine, uzimanja kredita, zaštita investitora, plaćanje poreza, trgovanje preko granica, ispunjavanje ugovora, i zatvaranje poslova. Svi zajedno, ovi pokazatelji su korišteni da analiziraju ekonomske rezultate i sastave zaključke o efikasnosti reformi.

Još jednom, tranzicija zamalja ima za tendenciju da neke pokazatelje obavi jako dobro a neke manje dobro. Hrvatska je, na primjer, slabo zabilježena u kategoriji Zaštite investitora. Na 156. mjestu, smještena je samo 19 stepeni iznad Albanije. Regionalni pobjednici u ovoj kategoriji bile su, spremne za EU, Rumunija i Bugarska, obe na 33. mjestu.

Ipak, Hrvatska je veoma dobra u pitanju ispunjavanja ugovora, tražeći samo 22 koraka i 561 dana na obali uz zaduženje od 10%. To se razlikuje od Bosne i Hercegovine, gdje sakupljajući dug morate potrošit jednu petinu od njega.

Izvještaj također pregledava proceduru oko započinjanja poslova. Tako nešto, jasno i jednostavno pronađeno je u Rumuniji, sa samo pet koraka i 11 dana, bez potrebe za depozitom kako bi se nabavio poslovni registracijski broj. Izdatak za počinjanje posla u Rumuniji pojede samo 4,4% bruto nacionalnog dohotka (BND) po glavi.

Suprotnost tome je u Albaniji, gdje započinjanje posla zahtjeva 344 koraka i 22 dana, za cijenu od 287% BND po glavi.

Makedonija, u međuvremenu, zaostaje iza u provođenju uvoza/izvoza, ali napreduje u drugim područjima: njena poslovna šifra. To je pojednostavilo regulative o trajanju ugovora, plaćanje prekovremenog rada i otpremnine. Vrijeme potrebno da bi se formirala nova firma palo je na više od pola, sa 48 na 18 dana. Bugarska također daje aerodinamičku dimenziju procesu započinjanja novog posla i smanjuje porezno opterećenje firmi.

Porezne takse su manje u Srbiji i Turskoj nego igdje drugo u regiji, Rumunije na primjer. U Srbiji, poduzetnici moraju zaraditi 41 platu i platiti 38.9% bruto dobiti u porezu. U Rumuniji, za razliku, kompanije plaćaju 49% bruto dobiti, sa 89 poreza.

U cjelini gledano, izvještaj je otkrio da je poslovanje u svijetu postalo lakše u 2005.-2006., sa ukupno 213 regulacijskih reformi u 112 privrednika umanjujući vrijeme, troškove i administraciju. ''Reforme bi trebale olakšati teret u svim poslovanjima: malim i velikim, domaćim i stranim, urbanim i ruralnim,'' kaže jedan od autora izvještaja, Simeon Đankov.

''Na ovaj način nema potrebe da pogađamo odakle će doći sljedeći bum u poslu. Svaka firma ima mogućnost da uspije.''