Na putu za Evropu

15/12/2005

Deset godina nakon Dejtona, BiH se upustila u ključne reforme koje popločavaju put za budući ekonomski razvoj i bolji životni standard. Kako god, sporno pitanje kao što je nezaposlenost i spora ulaganja moraju se riješiti što prije kako bi osigurali kontinuiran napredak, piše prvi zamjenik Visokog predstavnika međunarodne zajednice, Lorens E. Batler.

( Ambasador Lorens E. Batler za Southeast European Times – 14/12/05)

Ambasador Lorens E. Batler. [Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Država]

Svaka zemlja koja je uspješno završila prelazak na slobodnu trgovinu, upustila se u trku –koliko brzo, nakon poremećaja i žrtvovanja koje dolaze s ekonomskim reformama, može tim istim reformama donijeti dobrobit građanima.

Ukoliko je vremenski interval prevelik, doći će do zastoja u procesu reforme. Ukoliko nema opipljivih rezultata - novih poslova, poboljšanih usluga, višeg životnog standarda – reforma će u potpunosti propasti.

Riječ je o obrascu koji je danas prisutan diljem jugoistočne Evrope, upravo kao što je to bio slučaj i u srednjoj Evropi devedesetih godina.

Zemlje ove regije učestvuju u trci za napretkom, a sudbine miliona građana zavise o ishodu te trke. Od 25. novembra, kada su BiH i EU pokrenule pregovore o Stabilizaciji i pridruživanju, BiH se priključila svojim susjedima na putu ka euroatlantskoj integraciji. Najzad, ovo predstavlja posljednji korak na osnovnom pravcu tranzicije.

Moramo imati na umu važnu činjenicu da napredak ka pridruživanju u EU i NATO-u ne podrazumijeva samo da su zemlje na jugu i istoku sve više orijentisane na sjeverne i zapadne zemlje. Da, jugoistočna Evropa sve je bliže EU, ali u isto vrijeme se i zemlje jugoistočne Evrope u sve većoj mjeri približavaju jedna drugoj. Kroz postavljanje zakonskih okvira i implementaciju ključnih reformi usmjerenih prema postizanju evropskih standarda, ekonomije jugoistočne Evrope su u sve većoj mjeri kompatibilne jedna s drugom, i sposobne za produktivnu uzajamnu konkurenciju. Usvajaju slične standarde vezane uz tržište i potrošača, slične strukture poslovne okoline, slična pravila ulaganja i radnu regulativu.

BiH je uspostavila zakonski okvir i u postupku je implementacije niza strateških ekonomskih reformi koje će joj omogućiti da iskoristi ekonomske prilike u regiji. Ove reforme uključuju ujedinjenje i racionalizaciju carinske službe, optimizaciju postupka registracije novih tvrtki, uspostavu trgovačkih sudova u cilju ubrzanja poslovnih parnica, usklađivanje regulative na području komunalnih usluga s evropskim standardima, te unapređenje korporativnog upravljanja u javnim firmama. Bankovna reforma, pokrenuta krajem devedestih godine, već za rezultat ima snažan sektor finansija: kamatne su stope pale na oko 10 posto, a banke su sve voljnije posuđivati malim i srednjim preduzećima, na koje se obično gleda kao na okosnicu ekonomskog rasta.

Rezultati ovih i drugih reformi su začajni. Inflacija ostaje na zanemarivoj razini, a pokazatelji industrijske proizvodnje, investicija i izvoza u stalnom su porastu.

Sporazumi o slobodnoj trgovini dogovoreni pod patronažom Pakta o stabilnosti poprilično su odmakli u pravcu stvaranja jedinstvenog tržišta jugoistočne Evrope koje obuhvaća 55 milijuna ljudi. Ovo tržište predstavlja platformu na kojoj firme mogu razvijati i učvrstiti svoje proizvode i usluge prije prodora na veće tržište EU.

Jasno približavanje interesa koje je sada prisutno među zemljama u regiji je, obzirom na njenu nedavnu historiju, od posebne važnosti za BiH.

Srbija i Crna Gora i Hrvatska uključene su u proces evropske integracije. Njihov će uspjeh biti ovisan o dobrosusjedskoj podršci koju će pružati BiH, a napredak BiH će u izuzetno velikoj mjeri biti potpomognut saradnjom koja se sada razvija i širi između nje i neposrednih susjeda.

BiH se u 2006-oj mora koncentrisati na održavanje i širenje opsega prednosti koje mogu biti iskorištene zahvaljujući ekonomskim reformama. Stvaraju se nova radna mjesta, no realna stopa nezaposlenosti od oko 18 posto socijalno je neodrživa. Nužno je ubrzano reducirati ove vrijednosti. Investicije su u porastu, ali BiH mora dodatno unaprijediti svoju poslovno okruženje: prilike za investiranje ne identifikuju se i ne promovišu na učinkovit način, a lokalne vlasti, dijelom i na razini općina, još uvijek ne demonstriraju dovoljno agresivnosti u borbi za komercijalne fondove.

Ipak, postoji zajednički i, vjerujem, sada nezaustavljiv trend održanja i razvijanja daljnjih unapređenja poslovnog i investicijskog okruženja. Zakonski su temelji uglavnom postavljeni. Poduzetnici se sada mogu posvetiti stvaranju bogatstva i novih radnih mjesta – sada kad taj obrazac postaje “urezan” u svijest građana postaje jednostavnije provođenje novih reformi, te se uspostavlja moćan ciklus reformi i gospodarskog rasta.

Uvođenje PDV-a 1. januara 2006. ilustrativan je primjer. Restrukturiranja fiskalnog sistema opteretilo je administrativne i političke resurse i u zemljama u kojima su ti elementi bili bitno razvijeniji nego u BiH, međutim potencijalni pozitivni učinak ovog fiskalnog restrukturiranja na ekonomiju i korist građana ogroman je. Prikupljanje prihoda učinit će pravednijim i učinkovitijim; uvelike će pomoći u prebacivanju velikog dijela sive ekonomije u legitimni ekonomski sistem; reducirat će mogućnosti za korupciju, a bit će povećani i resursi koji će se moći trošiti na javne usluge.

Korist uvođenja PDV-a trebala bi svima postati očita do kraja 2006.

Tekst pišem u razdoblju u kojem su dominirala retrospektivna istraživanja napretka BiH, potaknuta desetom godišnjicom dejtonsko-pariškog sporazuma. Ipak, neposredne su preokupacije ove zemlje sada u velikoj mjeri vezane uz prevazilaženje prepreka koje preostaju na putu u Evropu, a ne na razmišljanje o teškoj i neujednačoj cesti koja nas je dovela tu gdje smo sada.

Ovo predstavlja nevjerojatno svjedočanstvo u prilog dejtonsko-pariških sporazuma - doveli su BiH do tačke na kojoj sami sporazumi više ne predstavljaju odlučujući faktor političke, ekonomske i socijalne stabilnosti BiH. Pozitivan potencijal za budućnost u većoj je mjeri predmetom javne debate od turobnih sjećanja na prošlost.

Stanovnici BiH bili su prinuđeni proći dug i težak put od ranih devedestih, ali danas su zajedno sa svojim susjedima na putu ka Evropi. Deset godina nakon Dejtona, prelazak počinje davati rezultate.

Ono što bismo sada htjeli vidjeti ubrzanje je u trci prema napretku .

Ambasador Lawrence E. Butler je glavni zamjenik Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu