17/03/2008
Borba turskih sekularista i vlade premijera Recepa Tayyipa Erdogana ponovno se rasplamsala, nakon zahtjeva glavnog tužitelja Abdurrahman Yalcinkaya da se premijeru i još 70-ci drugih dužnosnika zabrani bavljenje politikom.
Ayhan Simsek za Southeast European Times-- 17/03/08
![]() Turski premijer Recep Tayyip Erdogan. [Getty Images] |
Turski glavni tužitelj Abdurrahman Yalcinkaya podnio je tužbu Ustavnom sudu zemlje tražeći zabranu vladajuće stranke. Tužitelj tvrdi kako je Stranka pravde i razvitka (AKP) postala "središte " djelovanja kojima se podriva sekularizam, te kako stranka ima "skrivenu nakanu" usmjerenu na pretvaranje Turske u islamsku državu.
Tužitelj je tražio da se 71 članu stranke, uključujući premijera Recep Tayyip Erdogana, zabrani bavljenje politikom na pet godina.
Odluka Yalcinkaye novi je krug oštre borbe između vlade na čelu sa AKP i sekularnih snaga u zemlji, koje uključuju vojsku, pravosuđe i akademsku zajednicu. Ukoliko se postupak nastavi, glasovi sedam sudaca bit će dovoljni za zabranu stranke. Osam od 11 sudaca postavio je bivši predsjednik Ahmet Necdet Sezer, nepokolebljivi sekularist.
AKP opisuje sebe kao konzervativnu demokratsku stranku. Ostvarila je uvjerljivu pobjedu na prošlogodišnjim izborima osvojivši 47 posto glasova. Prošlog mjeseca, na užas sekularista, uspjela je ukinuti zabranu nošenja islamskih marama na sveučilištima.
U tužbi na 162 stranice Yalcinkaya je kazao kako je ukidanje zabrane ključan korak kojem teže politički islamisti.Također je naveo različite Erdoganove izjave u kojima se spominju islam i islamski zakon. Takve izjave, kazao je tužitelj, razotkrivaju planiranu strategiju AKP-a o pretvaranju Turske u teokratsku državu.
Yalcinkaya je također ukazao na napore vlade da zabrani prodaju alkohola u restoranima i barovima u vlasništvu sportskih klubova. Međutim, ubrzo nakon podizanja tužbe, ministar iz Erdoganove vlade izjavio je kako će zabrana biti odgođena na godinu dana.
U obraćanju u nedjelju Erdogan je iznio svoju predanost sekularizmu. Također je osporio potez tužitelja, ukazujući kako su napori da se iskoristi pravosuđe za zabranu stranke nedemokratski.
Mišljenja u turskim medijima su dvojaka. Pišući u Hurriyetu, vodećem dnevniku zemlje, kolumnist Enis Berberoglu kazao je kako se politika vlade AKP od kada je reizabrana puno razlikuje od one u prvom mandatu. Kada su birači poduprli Erdogana na izborima, piše Berberoglu, to su učinili jer su očekivali da će nastaviti čvrstu gospodarsku politiku i nastaviti političke reforme inspirirane priključenjem EU.
"Da je Tayyip Erdogan nastavio putem na kojeg su usmjeravali takvi glasovi, ubrzao bi svoje korake na putu ka Europi i globalnom gospodarstvu, i ne bi se sučelio s takvim postupkom", napisao je kolumnist tvrdeći kako je AKP sada zainteresiranija raspravljati treba li za mladež biti obvezatno učenje Korana.
Drugi znameniti autor, Hasan Cemal iz Milliyeta, snažno se protivi postupku ."Ustavni sud trebao bi odbaciti zahtjev za zatvaranje stranke i treba staviti točku na proces kojim se Turska pretvara u groblje političkih stranaka. Trebao bi spriječiti mogućnost političkog kaosa".
EU je tijekom vikenda izrazila zabrinutost glede novih događaja. "U normalnoj europskoj demokraciji politička pitanja raspravljaju se u parlamentu i odlučuju kroz glasačke kutije, a ne u sudnici", izjavio je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn. "Izvršna vlast ne treba se miješati u rad suda, dok se pravni sustav ne bi trebao miješati u demokratsku politiku".