Rumunjsko gospodarstvo: Na što treba paziti u 2006.

23/01/2006

Rumunjska se ove godine suočava s brojnim izazovima koji zahtijevaju brzo rješavanje. Dok se tržišni uvjeti približavaju onima u EU, lokalne se tvrtke suočavaju s oštrijom konkurencijom. Ovo je pak rezultiralo smanjenim rastom industrijske proizvodnje i BDP-a. Na gospodarstvo su utjecale obilne prošlogodišnje padaline i poplave, kao i porast cijena energije. S druge strane, međunarodno ozračje nesigurnosti, kao i gospodarska stagnacija u Europi i uzlet azijskih gospodarstava potiču zaokret ka protekcionizmu. Stoga se političko i poslovno vodstvo Rumunjske mora suočiti s mnogo toga u nastojanju na ispunjenju obveza zemlje prema EU i njenom očekivanom uvođenju u blok.

Daniel Daianu iz Bukurešta za Southeast European Times – 23/01/06

Što su uvjeti na domaćem tržištu sličniji onima u EU, to je brojnim lokalnim tvrtkama teže prilagoditi se novim uvjetima tržišne utrke.

Riskantno je prognozirati gospodarske rezultate Rumunjske u 2006. Ipak, sa sigurnošću možemo reći kako izgledi ovise o brojnim specifičnim pitanjima. Među njima je i sposobnost domaćeg gospodarstva za prilagodbu promjenjivim uvjetima.

Industrijska je proizvodnja znatno manje porasla 2005. godine nego godinu ranije. Prvih je devet mjeseci porast iznosio tek 2 posto, a BDP za čitavu godinu vjerojatno neće premašiti 4 posto. Ove je neupečatljive brojke dijelom moguće pripisati obilnim padalinama i poplavama koje su zahvatile velik dio zemlje. Istovremeno je rumunjska industrija, posebice u pojedinim sektorima, bila pogođena znatnim porastom tečaja domaće valute, porastom cijena energije, reduciranjem subvencija i jačom konkurencijom.

Općenito uzevši, što su uvjeti na domaćem tržištu sličniji onima u EU, to je brojnim lokalnim tvrtkama teže prilagoditi se novim uvjetima tržišne utrke. Ovo se odražava u manjem rastu proizvodnje i BDP-a. Koliko će uspješne domaće tvrtke biti u predstojećem razdoblju? Ili, drugim riječima, je li industrijska proizvodnja dosegla donju granicu ili će se negativna prilagodba, sa svim pridruženim znatnim negativnostima, nastaviti još neko vrijeme?

Gospodarstvo je bilo pogođeno prošlogodišnjim obilnim padalinama i poplavama. [AFP]

Ukoliko najniža razina još nije dosegnuta, mogli bismo biti svjedocima još lošijih brojčanih pokazatelja u predstojećim mjesecima. Ukoliko je dno dosegnuto, stopa rasta industrijske proizvodnje mogla bi 2006. porasti, premda pokazatelji ne upućuju na to do drugog kvartala. Brža apsorpcija šokova pomogla bi i oporavku rasta BDP-a. Bolja žetva bi znatno pripomogla takvom oporavku - ovogodišnja je žetva podbacila za strahovitih 12 posto u usporedbi s 2004. godinom. Ipak, nema prostora za pretjerani optimizam, s obzirom da je porast produktivnosti bio prilično neupečatljiv tijekom 2005.

Nastavljen je rapidan rast trgovinskog deficita, a trenutačni tekući deficit možda je i premašio 9 posto BDP-a za 2005. Uzevši u obzir da su stope rasta BDP-a i industrijske proizvodnje znatno opale, nameće se pitanje jesu li takvi vanjski deficiti održivi. U biti, više je aspekata povezanih s porastom vanjskih deficita koji zahtijevaju pojašnjenje. Čini se kako neupečatljivi porasti produktivnosti u gospodarstvu ove godine potvrđuju utemeljenost zabrinutosti koju sam iznio u članku pred par godina po pitanju izrazite kušnje konkurentnosti. Gospodarstvo mora naći način na koji će se nositi s oštrim porastom tečaja domaće valute, do kojeg je došlo uslijed velikog priljeva novca od strane Rumunja koji rade u inozemstvu i iz drugih izvora priljeva kapitala, privučenih izgledima Rumunjske za priključivanje EU (takozvana "Nizozemska boljka").

Neki mogu ustvrditi i kako vanjski deficiti nisu zabrinjavajući ako uzmemo u obzir "normalni" rast bankovnog kredita i prisutnost stranog kapitala u bankarstvu, za koje je realno očekivati kako će će prerasti u pouzdane dugoročne kreditne linije. No valjanost je ovih argumenata ograničena. U gospodarskoj stvarnosti nema jednosmjernih ulica; bone korekcije postaju neizbježne kada deficiti premaše određene pragove. Ukoliko do takvih korekcija dođe, one će uključivati oštru deprecijaciju valute koja bi mogla ponovno potaći inflaciju.

Ove godine predstoji stvaran test novog režima monetarne politike Nacionalne banke, odnosno ciljane inflacije. [NBR]

Što se tiče novog režima monetarne politike Nacionalne banke (NBR), odnosno ciljane inflacije, pravi test predstoji ove godine. Posljednja četiri mjeseca 2005. godine, tijekom kojih je primjenjivana politika ciljane inflacije, ne pružaju niti približno dovoljno podataka za prosudbu, a vjerojatno bi bilo bolje da je uvođenje ove mjere odgođeno na neko vrijeme. Testiranje će biti vrlo zahtjevno, budući da su uvjeti izrazito neobični: Gotovo polovica novčane ponude nije pod kontrolom NBR-a (uslijed toga što su transakcije denominirane u eurima ili dolarima); razlike u kamatnim stopama još su visoke, a izražen procvat bankovnog kreditiranja i liberalizacija kapitalnog računa umanjila je sposobnost NBR-a za kontrolu novčane ponude. Ciljna inflacija od 5 posto u 2006. pretjerano je ambiciozna; 6 do 6,5 posto bilo bi razumnije, uzevši u obzir porast cijena benzina i s time povezana inflatorna predviđanja. Prošlogodišnja je margina uvelike premašena - inflacija bi u 2005. vjerojatno iznosila između 8,7 i 8,8 posto (početna je ciljna inflacija bila 6 posto), u razdoblju prije uvođenja jedinstvene kamatne stope.

Premda javni proračun predviđa deficit od 0,5 posto za 2006., neke su od temeljnih pretpostavki upitne - posebice one koje se odnose na rast BDP-a i inflaciju. Korekcija proračuna morala bi u obzir uzimati revidiranje ovih pretpostavki. Proračun mora biti striktno ispoštovan sljedeće godine. Istovremeno, nužno je povećavanje financiranja infrastrukturnih projekata, a posebnu je pažnju potrebno pokloniti povećanju kapaciteta za apsorpciju sredstava EU. Adekvatno upravljanje ključnim pitanjima ima potencijal za unapređenje investicijskog rejtinga Rumunjske.

Istovremeno je međunarodno okruženje opterećeno velikom nesigurnošću, ukorijenjenom u globalnoj neravnoteži i učinku raznih geopolitičkih konflikata na gospodarstvo. Gospodarska stagnacija u Europi i na drugim područjima, kao i uspon Kine i drugih azijskih gospodarstava, potiče zemlje na protekcionizam kao sredstvo obrane domaćih tržišta (Zastoj trgovinskih pregovora u Dohi govori sam za sebe). Na cijenu temeljnih roba i nafte i dalje će utjecati uzlet azijskih gospodarstava. Ove će okolnosti utjecati na rumunjsko gospodarstvo, premda to uvelike ovisi o tržištima EU.

Posljednje, no ne i manje važno - Rumunjska mora ispuniti svoje obveze prema EU; što bolje rezultate postignemo, to su bolji naši izgledi za ulazak u Uniju. Političko i poslovno vodstvo Rumunjske snosi odgovornost za kvalitetnije i konkretnije definiranje nacionalnih interesa. EU ima svoje specifične nadnacionalne interese, no ona predstavlja i mrežu nacionalnih interesa koji su često sukobljeni. Ovo predstavlja brojne izazove nacionalnim procesima donošenja odluka. S druge strane, neuspjeh u suočavanju s ovim izazovima mogao bi imati cijenu odgode članstva u EU, u skladu sa sigurnosnom klauzulom. Ulozi su u 2006. godini visoki.