Izbori u Srbiji smatraju se prekretnicom

08/05/2008

Srbijanci će u nedjelju birati da li žele ubrzanim putem ka integraciji u EU ili se žele zadržati na Kosovu.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 08/05/08

Očekuje se da će u nedjelju Srpska radikalna stranka osvojiti 91 od ukupno 250 mjesta u parlamentu. [Davor Konjikušić]

Kako se kampanje u Srbiji privode kraju, glasači su polarizirani između krajnje desne Srpske radikalne stranke i koalicije oko Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića.

Dok Demokrati kao prioritet zagovaraju ubrzano pristupanje EU, Radikali kažu da je najvažnija stvar za Srbiju da zadrži Kosovo u sklopu Srbije i da se put prema EU treba odložiti ako on znači odustajanje od te pokrajine, koja je 17. februara proglasila nezavisnost.

Vlada Srbije pala je 8. marta zbog neslaganja između stranke premijera Vojislava Koštunice i Tadićeve stranke oko Kosova i daljnjih evropskih integracija.

Koštunica i njegova Demokratska stranka Srbije (DSS) smatraju da se zemlja ne bi trebala pridruživati EU dok članice Unije ne priznaju suverenitet Srbije nad Kosovom. Nezavisnost Prištine je do sad priznalo 20 od ukupno 27 članica EU.

Prema anketama javnog mnijenja koje je krajem aprila provela agencija Medium Gallup, Srpska radikalna stranka mogla bi na izborima u nedjelju (11. maja) osvojiti 91 od ukupno 250 mjesta u parlamentu.

Tadićevi demokrati će vjerovatno dobiti 88 mjesta, dok se očekuje da će Koštunicina stranka osvojiti 30.

Socijalistička partija Srbije, koja također kao prioritet naglašava suverenitet nad Kosovom, mogla bi osvojiti nekih 16 mjesta, a Liberalno-demokratska partija, koja je za integracije u EU, nada se 15. Ostatak mjesta će vjerovatno otići strankama koje predstavljaju etničke manjine.

Formiranje nove vlade moglo bi opet zavisiti od Koštunice, koji je odigrao presudnu ulogu i u dva prethodna izborna ciklusa. Analitičari kažu da je teško vjerovati da će nakon toliko neslaganja Koštunica ponovno za partnere odabrati Demokrate.

On međutim nije direktno spomenuo nijednog budućeg koalicionog partnera, tako da će u Srbiji vjerovatno doći do iscrpljujućih pregovora o formiranju novog kabineta. Možda neće biti moguće formirati novu vladu bez trećeg partnera. Mnogo toga moglo bi zavisiti od Socijalista, koji se nisu izjašnjavali o potencijlanoj koaliciji.

Jedna od glavnih tema kampanje bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU. Tadićevi Demokrati pozdravili su taj sporazum kao krajnje važan za Srbiju, a Koštunica i Radikali kažu da će ga poništiti ako osvoje većinu u parlamentu.

Nakon potpisivanja 29. aprila, Tadić je SAA opisao kao dokument kojim će se otvoriti vrata ekonomskog napretka i pomoći u borbi oko Kosova.

Međutim, Koštunica i Radikali kažu da je to "neustavan i protivdržavni potez", koji predstavlja direktno priznanje nezavisnosti Kosova.

Zbog njihovog zajedničkog stava po pitanju SAA, mnogi analitičari predviđaju da će se Koštunica udružiti s Radikalima. Izgledi za takvu koaliciju zabrinjavaju zapad i prozapadne stranke u Srbiji. Oni se brinu da bi vlada od DSS-a i Radikala mogla ne samo ukinuti SAA, nego i zaustaviti saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine, što bi Srbiju dovelo do izolacije od Evrope.