SETimes.comRegija u središtu međunarodne trgovine organima
14/07/2012
Jedna od posljedica gospodarske krize jest i prodaja dijelova tijela, bez obzira na zakonsku zabranu.
Katica Đurović za Southeast European Times iz Beograda -- 14/07/12
Financijska kriza u Europi izazvala je porast trgovine dijelovima ljudskih tijela, dok obitelji i pojedinci pokušavaju zaraditi kako bi se prehranili. Sve više ljudi u regiji odlučuje se za taj put: internetski oglasni portali prepuni su oglasa o dijelovima tijela za prodaju, unatoč zabrani takve vrste trgovine.
"Zdrav sam, bez nasljednih bolesti, krvna grupa 0+. Nudim bubreg za financijsku naknadu", piše u oglasu na bosanskom informativnom portalu koji je krajem lipnja postavio 33-godišnji Danijel S.
"Ako prodam bubreg, to će biti ulaganje u moju budućnost. Ne radim, moja supruga ne radi, a imamo malo dijete. S tim novcem mogu imati normalan život", rekao je za SETimes.
Njegova priča nije jedinstvena. U većini oglasa ljudi kao razlog za prodaju dijelova tijela navode financijske poteškoće. Vađenje bubrega predstavlja mali rizik za donora.
The New York Times je pitanje ilegalne prodaje organa postavio u središte pozornosti kada je izvijestio o preseljenju tržišta iz Dalekog istoka i Južne Amerike u Europu, a posebice Srbiju, Kosovo, Grčku i Moldaviju.
Iako vlasti u svim tim zemljama kategorički negiraju mogućnost ilegalne transplantacije organa, nitko ne opovrgava da ljudi možda putuju negdje drugdje radi operacije.
"Moguće je da ljudi putuju u inozemstvo kako bi se upoznali s kupcem i tamo obavili operaciju, ali to je u Srbiji nemoguće, zbog zakona i zbog medicinskih, tehnoloških i birokratskih postupaka", izjavila je za SETimes Danica Mihajlović iz Ravnateljstva za biomedicinu u Ministarstvu zdravstva. U Srbiji je kazna za prodaju organa i do deset godina zatvora.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ilegalna trgovina bubrezima naglo se proširila diljem svijeta, na razinu od otprilike 10.000 operacija na crnom tržištu koje uključuju kupljene ljudske organe, odnosno jednu operaciju na sat. UN procjenjuje da je 5 do 10 posto transplantacija bubrega koje se obave svake godine rezultat trgovine organima.
Kosovo je postalo ozloglašeno nakon što je prije nekoliko godina otkriven lanac trgovine organima. Sedam Kosovara optuženih za sudjelovanje u toj trgovini je na suđenju, a terete se za namamljivanje ljudi iz bivših komunističkih zemalja u Prištinu, s lažnim obećanjima o isplati do 15.000 eura.
Crnogorski državljanin Izet Luboder uhićen je koncem prošle godine zbog organiziranja trgovine organima u Bosni i Hercegovini.
Kupnja i prodaja organa velik je posao u najsiromašnijoj europskoj zemlji, Moldaviji. Bubrezi iz Moldavije, ključnog dobavljača u svijetu trgovine organima, najjeftiniji su u Europi. Prema nevladinoj udruzi Zaklada Renal, koja se bori protiv trgovine organima u Moldaviji, jedan bubreg košta 1.500 do 5.000 eura.
Prošle su godine rumunjski novinari otkrili mrežu prodavača i kupaca organa među medicinskim profesionalcima i nekim od najvećih bolnica. Cijena rumunjskog bubrega je oko 13.000 eura.
Ne misle svi da bi trgovina organima trebala biti ilegalna.
Đukan D., 60, iz Podgorice, borio se s otkazivanjem bubrega više od deset godina, ali je u to vrijeme lista čekanja u Jugoslaviji bila vrlo dugačka, a izgledi za preživljavanje do pronalaženja donora slabi. Zato je Đukan 2000. godine otišao u Indiju i tamo kupio bubreg te je podvrgnut transplantaciji.
"Dugujem svoj život tom čovjeku", rekao je Đukan za SETimes.
Dok protuzakonita trgovina organima cvjeta, legalnih organa nema dovoljno. Nizozemsko Zdravstveno vijeće procjenjuje da oko 95.000 ljudi čeka presađivanje bubrega u Sjedinjenim Američkim Državama, i još 65.000 u Europi. WHO procjenjuje da se zadovoljava samo 10 posto svjetske potražnje za organima.