09/02/2012
Ako Srbija želi gospodarski razvoj i integraciju u EU, trebala bi ubrzati privatizaciju, kažu poslovni čelnici.
Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 09/02/12
Samo dan nakon završetka sastanka u Davosu u Švicarskoj koncem prošlog mjeseca, predstavnici poslovne i političke zajednice okupili su se u Beogradu kako bi razgovarali o posljedicama globalne gospodarske krize na Srbiju, načinima za jačanje financijskog rasta i povezivanju s integracijom u EU.
Potpredsjednica vlade Verica Kalanović ukazala je kako je trenutačna gospodarska situacija u Srbiji rezultat njezinih vlastitih nedostataka u kombinaciji s globalnom krizom, što utječe na svakog građana. Kao odgovor, vlada ima paket mjera protiv krize koje uključuju intenzivnu potporu inozemnim ulagačima, među kojima su neke velike robne marke.
"Srbija je privukla više od 1,5 milijardi eura gotovine u izravnim inozemnim ulaganjima, više od gotovo svih naših neposrednih konkurenata. Neki od tih projekata su: United Colors of Benetton -- Italija, 43 milijuna eura, 2.700 zaposlenih; Bosch -- Njemačka, 71 milijun eura, 620 zaposlenih; i Yura -- Južna Koreja, 15 milijuna eura, 1.500 zaposlenih", rekao je ministar gospodarstva i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić.
"Čak i tijekom krize", rekla je Kalanović za SETimes, "uspjeli smo dovesti u Srbiju robne marke koje jamče da ćemo imati bolji izvoz i nova radna mjesta."
Unatoč tome, nezaposlenost ostaje preko 23 posto, a inflacija, na koncu 2011. godine, premašila je ciljanih 6 posto i iznosila 7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci koje je predstavio guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić.
Ove godine cilj je ambiciozniji. "Naša ciljana inflacija za ovu godinu jest 4 posto, plus ili minus 1,5 posto. To je nešto što je formalno ostvarivo. Očito je da postoje i rizici. Rizici, u osnovi, potencijalno dolaze od međunarodnog okruženja, od međunarodnih financijskih tržišta, i s fiskalne strane -- ako to ostane u skladu s odredbama Zakona o proračunskom sustavu."
Bogdan Lissovlik, iz stalnog ureda MMF-a u Srbiji, rekao je na konferenciji da je inflacija u padu, što je pomognuto globalnim cijenama hrane. Kaže da je cilj NBS-a ostvariv.
"Najčešći problem jest privlačnost kratkoročnih 'popravki' -- obično je riječ o opravdavanju vladinih postupaka i često se radi o traženju financijske potpore … Jedino rješenje jest ostaviti vladi da radi ono što može dobro raditi te dati prigodu privatnom sektoru. Dinamičan privatni sektor je dokazani kamen temeljac gospodarskog uspjeha", rekao je Lissovlik.
Jedan od najuspješnijih poduzetnika u Srbiji, Miodrag Kostić, kralj šećera i vlasnik MK Grupe, slaže se s tim.
"Čuo sam da je u Davosu netko rekao da kapitalizam nema alternativu, ali to nije tako u Srbiji. Ovdje kapitalizam ima alternativu, ali nisam siguran da imamo konsenzus o tome što je alternativa. Ovdje svi govore o privatizaciji na negativan način, iako je produktivnost četiri ili pet puta veća u privatiziranim tvrtkama i to su uglavnom naši glavni izvoznici. Ali, u neprivatiziranim tvrtkama, njihova vrijednost smanjuje se za 20 posto."
Kostić dodaje: "Srbija nema problema s financiranjem; Srbija ima problema s mentalitetom."
Osim toga, Srbija mora promijeniti neke svoje gospodarske navike, kako bi se približila ulasku u EU. Adriano Martins, zamjenik šefa izaslanstva EU u Srbiji, rekao je sudionicima konferencije da su među njima uspostava slobodnog tržišnog gospodarstva i sposobnost za suočavanje s kompetitivnim pritiskom na unutarnjem tržištu EU.
On se odlučio za pozitivniji ton. "Vremena krize su i vremena mogućnosti. Ovo je trenutak za Srbiju da riješi neke strukturne poteškoće i manjkavosti s kojima se godinama bori."