SETimes.comKlijenti ogorčeni na srbijanske banke; naziru se tužbe
02/07/2009
Klima u srbijanskom bankarskom sektoru usijava se, stavljajući bankare na tanak led.
Georgi Mitev-Santek za Southeast European Times iz Beograda – 02/07/09
Srbi koji popunjavaju obrasce za kredit od sada će vjerojatno koristiti povećalo kako bi pročitali dijelove ugovora pisane sitnim slovima.
Nedavno povećanje kamatnih stopa na već isplaćene kredite zbog većih bankarskih marži predstavljaju narušavanje prakse dobrog poslovanja, priopćila je Narodna banka Srbije (NBS) u utorak (30. lipnja) na svojoj internetskoj stranici.
Banke su povećale kamatne stope u trenutku financijske krize kako bi osigurale dobit unatoč malom prometu, što je postupak koji je kod klijenata stvorio osjećaj da su prevareni.
Uobičajeno je da banke pravdaju visoke kamatne stope kretanjem Europske međubankarske referentne kamatne stope (Euribor), prosječne kamatne stope po kojima uzajamno banke pozajmljuju novac na novčanom tržištu eura.
Međutim, kada je Euribor smanjen, srbijanske banke nisu prilagodile svoje napumpane kamatne stope.
NBS je zaprimila brojne žalbe u svibnju i lipnju od klijenata koji su imali osjećaj kako su namamljeni od strane banaka koje su nudile fiksne kamatne stope na kredite, da bi poslije iste kamate naglo skočile.
U nekim slučajevima, kamatne stope skočile su između 0,5 do 3 posto, što predstavlja veliko povećanje za zemlju u kojoj se prosječna mjesečna plaća kreće oko 300 eura, a stopa nezaposlenost blizu 16 posto. Središnja banka, Narodna banka Srbije (NBS), uputila je pismo bankama pozivajući ih na preispitivanje odredaba svojih ugovora o kreditima.
"Procijenit ćemo legalnost normativnih akata i [pripremiti] dopunske propise kako bismo regulirali to pitanje u skladu s najboljom svjetskom poslovnom praksom", priopćeno je iz ureda guvernera Narodne banke Radovana Jelašića.
"NBS vjeruje kako bi banke trebale preispitati rast kamatnih stopa na već isplaćene kredite, posebice one koji su određene nakon 30. rujna, i učiniti potrebne izmjene ili pronaći zajednički jezik sa svojim klijentima".
NBS je prozvala nekoliko banaka zbog nepravednog povećanja kamata: Alpha banku, Eurobank EFG i Piraeus, ProCredit banku, Raiffeisenbank, Erste banku, Hipo Group Alpe Adria i domaću Univerzal banku.
"Banke su se zaigrale dajući dugoročne kredite temeljene na kratkoročnim depozitima i kreditima i sada se [pokušavaju] pokriti s većim maržama. Ako ne vrate marže na stari iznos predviđen prvotnim ugovorima i klijenti ih žele tužiti, mi ćemo im dati potporu i pravni savjet", kazao je Jelašić.
Neki bankari, obazrivi glede mogućih skupnih tužbi koje se naziru na obzoru, kazali su kako planiraju smanjiti kamatne stope sljedećih mjeseci. Međutim, ostali stoje iza trenutačnih ugovora i smatraju kako tužbe neće proći.
Đorđe Đukić, profesor Beogradskog sveučilišta, upire prstom na NBS. Đukić ukazuje kako, iako u zemlji postoji preko 30 banaka, još uvijek ne postoji konkurentnost u tom sektoru.
"Da je Središnja banka vodila više računa određujući tko dobiva dozvolu i kada, prosječna marža u Srbiji ne bi bila 10 posto", kazao je Đukić, dodajući kako Srbija ima najveće kamatne stope u regiji.