04/03/2009
UN-ov sudac unio je u zapisnik da se Karadžić izjasnio nevinim po 11 točaka optužnice koja ga tereti za genocid i ratne zločine, nakon što se bivši čelnik bosanskih Srba odbio izjasniti o krivnji na ročištu u Haagu održanom u utorak.
(FT - 04/03/09; AP, AFP, Reuters, Bloomberg, DPA, AKI, BBC, VOA, RTTNews, Beta, B92 - 03/03/09)
Bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je u utorak (3. ožujka) izjasniti se o optužbama za ratne zločine i genocid tijekom ročišta u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), što je učinio i prije šest mjeseci.
"Ovaj sud nema nikakvo pravo suditi mi", kazao je Karadžić sucu Iainu Bonomyu koji je predsjedao zasjedanjem suda u Haagu.
Sud je zakazao ročište za utorak nakon što su tužitelji UN-a podnijeli izmijenjenu optužnicu protiv Karadžića prošlog tjedna, približno sedam mjeseci nakon njegova uhićenja. Optužnica ga tereti po dvije točke za genocid, po pet točaka za zločine protiv humanosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH) 1992-1995.
Optužnicom se također broj navodnih mjesta zločina smanjuje sa 41 na 27.
Karadžićev slučaj još uvijek je u predsudskoj fazi. Sučelivši se sa sudom na sjednici održanoj koncem kolovoza, odbio je izjasniti se o ranijoj optužnici. U skladu s pravilima MKSJ-a, sudac je unio u zapisnik da se izjasnio nevinim po svim točkama optužnice.
Bonomy je morao ponoviti proceduru tijekom kratkog ročišta održanog u utorak.
Karadžić, 63, žalio se kako mu sud nije pružio dovoljno vremena za okupljanje pravnih savjetnika.
"Skraćeno mi je vrijeme", kazao je. "Još uvijek nemam svoj tim što nije moja pogreška".
Kao i bivši predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević, Karadžić se samostalno brani pred MKSJ-om. Njegovo ophođenje na sudu i brojni podnesci naveli su mnoge da smatraju kako planira koristiti taktiku odgoda koju je prvi pokrenuo njegov mentor iz doba rata.
Karadžić je iskoristio ročište u utorak kako bi ponovio svoje tvrdnje glede navodnog tajnog dogovora s bivšim američkim izaslanikom Richardom Holbrookom iz 1996. godine o imunitetu na kazneni progon MKSJ-a u zamjenu za povlačenje iz javnog života.
Holbrooke, koji je pomogao u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan sukob u BiH, odlučno je zanijekao kako je dao takvo obećanje.
Sučeljavajući se sa 2010. godinom kao krajnjim rokom za okončanje svih postupaka, uključujući žalbene, suci i tužitelji MKSJ-a pokušavaju ubrzati 18 preostalih predmeta.
MKSJ i EU vrše pritisak na Srbiju da izruči dvojicu preostalih odbjeglih ratnih zločinaca iz balkanskih sukoba devedesetih sudu UN-u, a posebice bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića. Drugi optuženik MKSJ-a koji je još uvijek na slobodi jest čelnik hrvatskih Srba iz razdoblja rata Goran Hadžić.