SETimes.comICJ razmatra tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid
11/05/2006
Međunarodni sud pravde u Haagu započeo je u utorak razmatranje tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid.
Davor Konjikušić za Southeast European Times iz Beograda -- 11/05/06
Međunarodni sude pravde (ICJ) u Haagu sada razmatra ono što stručnjaci nazivaju "najtežim slučajem suda do sada". Tužba Bosne i Hercegovine (BiH) protiv Srbije i Crne Gore za genocid prvi je slučaj u kojem je cijela jedna zemlja optužena za genocid.
Šesnaest sudaca ICJ-a započelo je u utorak (9. svibanj) razmatranje slučaja. Prvo moraju odlučiti je li sud nadležan donijeti odluku o tom slučaju. Ako se ICJ proglasi nadležnim za razmatranje slučaja, mogli bi proći mjeseci prije nego presuda bude donesena.
BiH traži naknadu za izgubljene živote i imovinu tijekom sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine, u kojem je, kako se procjenjuje, život izgubilo oko 200.000 ljudi, a razoreni cijeli muslimanski gradovi i sela. Iako nije priopćen precizan iznos, Srbija bi, u slučaju da bude proglašena krivom, mogla biti obvezatna isplatiti milijarde dolara odštete.
Odvjetnici Srbije i Crne Gore tvrde kako su optužbe preuveličane. Također osporavaju nadležnost suda, ukazujući kako su UN suspendirale članstvo tadašnje Jugoslavije prije nego je tužba podnesena 1993. godine.
"Cijela ideja postavljanja pitanja nadležnosti suda proizlazi iz činjenice kako smo 2000. godine postali članica Ujedinjenih naroda, a konvenciju o genocidu potpisali tek 2001. godine. Posljedice toga su dvostruke: prije tog datuma nismo bili članica UN-a i samim tim ne može nam se suditi pred ovim sudom, zato što se samo zemlje članice UN-a, uz nekoliko iznimaka koje se u ovom slučaju ne mogu primijeniti, mogu pojaviti pred ovim sudom", izjavio je Vladimir Đerić, član pravnog tima Srbije i Crne Gore.
Jedno od ključnih obrazloženja tima Srbije i Crne Gore odluka je ICJ-a iz prosinca 2004. godine o odbacivanju tužbe koju je Srbija i Crna Gora podnijela protiv NATO-a. Sud je ukazao kako u trenutku kada je tužba podnesena 1999. godine bivša Jugoslavija nije bila članica UN-a.
BiH ističe kako je Srbija tvrdila da je ona zakonita država sljednica bivše Jugoslavenske federacije, te ne može odrediti i birati kada želi legitimitet.
Tijekom iznošenja obrazloženja i protuobrazloženja u procesu, Srbija nije zanijekala kako je BiH bila žrtva zločina, ali su pravni zastupnici ukazali kako njihova zemlja nije bila odgovorna za djela počinjena prije demokratske revolucije 2000. godine.
"Nikada nismo težili braniti žalosni režim Slobodana Miloševića, kojem su se suprotstavljali svi predstavnici koji su ovdje pred vama u ovom procesu", kazao je sucima šef srbijanskih predstavnika Radoslav Stojanović.
Međutim, BiH tvrdi kako su ubojstva, teror i progonstvo Muslimana bili planirani, organizirani i financirani iz Beograda, te je bio postavljen model postupanja koji je jednak genocidu.
"To je skup pojedinačnih zločina -- strašno opetovanje zlodjela -- što je na koncu jasno postao prvorazredan zločin genocida", izjavio je američki odvjetnik Thomas Franck, koji je savjetnik BiH.
Hrvatska je također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Crne Gore, ali se još uvijek nije raspravljalo o tom slučaju.