SETimes.comBivši neprijatelji zbijaju redove kako bi raščistili Savu za trgovinu
04/06/2012
Vlade Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske odlučile su surađivati na revitalizaciji rijeke Save.
Ivana Jovanović iz Beograda za Southeast European Times - 04/06/12
Sava je bila najdulja rijeka koja je cijelim tokom prolazila Titovom Jugoslavijom, vijugajući kroz današnju Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju te kroz tri glavna grada - Ljubljanu, Zagreb i Beograd.
Tri od četiri zemlje ratovale su međusobno u 1990-ima, a sama rijeka predstavlja prirodnu granicu između te tri zemlje i još uvijek nosi ožiljke iz borbe.
U godinama sukoba zaustavljen je promet robe. Rijeka je bila zasuta minama, dio kojih se u njoj nalazi i danas. Ostaci uništenih mostova i drugi otpad zakrčuju vodeni put. Sava više nije plovna, a luke su zatvorene kada je prestao prijevoz robe. Posredne posljedice ostavile su dubok trag, utječući na brojne gospodarske aktivnosti vezane uz riječni promet i život oko rijeke u sve tri zemlje.
Danas, 13 godina nakon sukoba, tri države uz Savu nastoje rješavati ova pitanja, od kojih je glavno ponovno potpuno otvaranje rijeke za riječni promet. Države su u svibnju potpisale sporazume o navigaciji i tehničkom održavanju puteva na Savi, što predstavlja temelj zajedničkog djelovanja i službene suradnje.
S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, sve tri zemlje koje rade na revitalizaciji rijeke ovisne su o pomoći raznih EU fondova, koje podupire Svjetska banka.
Zaneta Ostojić Barjaktarević, ravnateljica beogradske Uprave kopnenih vodnih puteva - najstarije institucije na ovom području specijalizirane za navigaciju vodnim putevima - kaže da gospodarske posljedice zahtijevaju najhitniju pozornost.
"Možemo imati fantastične vodne puteve, ali to ništa ne znači ako nemamo luke, prijevoz, gospodarska ulaganja u ovu granu i infrastrukturu. Transport bilo koje vrste roba vodnim putevima je najisplativiji, ali luke za pohranu robe također su izrazito važne. Bez luka ostajemo ograničeni na tranzit. Brodovi prolaze, ali se ne zaustavljaju", rekla je Barjaktarević za SETimes.
Luke koje su uspjele nastaviti rad daleko su premalo iskorištene, što koči lokalni regionalni gospodarski razvoj. Luka u Brčkom, u BiH, jedan je takav primjer. Trenutni su joj kapaciteti isti kao prije rata, navodi se u nedavnoj studiji koju je financirala Svjetska banka, a ta situacija rezultira gomilanjem tereta u hrvatskim lukama.
Mustafa Nuković, direktor luke Brčko, izjavio je za SETimes: "Ne možemo prevesti sav taj teret, jer ovdje Sava još nije raščišćena. To je proces koji traje, a njegov je kontinuitet vrlo bitan za distrikt Brčko i cijelu regiju, jer su troškovi ovakvog prijevoza najniži mogući. Međutim, važno je reći da suradnja svih zemalja uz Savu igra ključnu ulogu u ovakvim procesima kako bismo dobili sredstva za njihovu provedbu."
Ova suradnja među zemljama uz Savu ključna je i za Lučku kapetaniju u hrvatskom Slavonskom Brodu. "Nužno je izvršiti dodatna ulaganja u razvoj transportnih komunikacija kako bi se reaktivirali prometni koridori. Uslijed rata u ovim krajevima (…) oni [ostaju] zaboravljeni od strane stranih ulagača i transportne zajednice", izjavio je za SETimes Vjekoslav Janković, odvjetnik Lučke kapetanije Slavonski Brod.
Također je naglasio značaj usklađivanja aktivnosti usmjerenih na vraćanje Save u njen negdašnji status prirodnog prometnog koridora.
Naposljetku, ta je rijeka najučinkovitiji način prijevoza niza dobara između BiH, Hrvatske i Srbije. Trenutno se rijekom prevoze velike količine tekućeg tereta, uključujući loživo ulje i dizel gorivo, kao i znatne količine rasutih tereta poput ugljena, gnojiva i metalnih proizvoda.
Premda je količina prevezene robe u stalnom porastu, kapaciteti prijevoza tereta nedovoljno su iskorišteni. Niz je tvrtki kojima je povećanje tog kapaciteta zajednički cilj. Jedna je od njih Agent Plus, specijalizirana za organizaciju prijevoza kopnenim vodnim putevima i morem, upravljanje brodovima i pripremu dokumenata za carinske provjere.
Zoran Netković, direktor tvrtke Agent Plus, smatra kako su unaprijeđeni politički odnosi triju zemalja pridonijeli boljem gospodarskom povezivanju, a to je povećalo važnost Save na području trgovine. Nadalje, smatra kako se riječni kapaciteti koji su trenutno u upotrebi koriste pravilno.
"Glavni je problem navigacija u većem dijelu godine [s obzirom na] niske vodostaje, koje je često vrlo teško predvidjeti. Drugi je problem pojava pješčanih zapreka, koje nije moguće otkoniti regulatornim mjerama. Ipak, postoje elementi na koje je objektivno moguće djelovati, kao što su radno vrijeme carine i pograničnih vlasti u cilju provedbe carinjenja "na brži način, budući da sada ne rade preko vikenda", rekao je za SETimes.
Kako bi se svi prirodni i zemljopisni kapaciteti rijeke koristili za razne namjene i unaprijedila gospodarska suradnja među državama, 17 trgovinskih komora s ovog područja potpisalo je Protokol o regionalnoj suradnji. To je bio preostali simbolički čin u cilju nastavka projekta "Gospodarska regija bazena rijeke Save", koji obuhvaća tržište od oko 6,9 milijuna ljudi i oko 140.000 poslovnih subjekata.
"Ciljevi ovog projekta i regionalne suradnje su razvoj gospodarskih odnosa, infrastrukture, zaštite okoliša i turizma te objedinjavanje znanosti i prakse s krajnjim učincima na jačanje prekogranične suradnje, održiv rast i bržu europsku integraciju. Rijeka koja svim svojim potencijalima zbližava ljude okosnica je suradnje usmjerene na ostvarivanje tih ciljeva", izjavio je za SETimes Dragan Stefanović, tajnik Udruge beogradske trgovinske komore za transport i telekomunikacije.
Turistički potencijal leži u jezerima koji se opskrbljuju vodom iz Save: Ada u Beogradu i Jarun u Zagrebu atraktivne su lokacije koje privlače domaće i strane turiste. Jezero Ada nekoć se nazivalo "beogradsko more", a ove je godine bilo domaćin Svjetskog veslačkog kupa.