Učesnici konferencije u Beogradu pozvali na promjenu "mentaliteta"

09/02/2012

Ako Srbija želi ekonomski razvoj i evropske integracije, ona bi trebala intenzivirati privatizaciju, kažu poslovni lideri.

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 09/02/12

Samo dan nakon završetka sastanka u Davosu u Švajcarskoj krajem prošlog mjeseca, pripadnici poslovne i političke zajednice okupili su se u Beogradu na razgovorima o posljedicama globalne ekonomske krize na Srbiju, načinima za jačanje finansijskog rasta i njegovo povezivanje s evropskim integracijama.

Zamjenica premijera Verica Kalanović naglasila je da je aktuelna ekonomska situacija u Srbiji rezultat njenih vlastitih nedostataka u kombinaciji s globalnom recesijom, što utječe na svakog građanina. U odgovoru, vlada ima paket antikriznih mjera, uključujući i intenzivnu podršku za strane investitore, među kojima ima i naziva nekih velikih brendova.

"Srbija je privukla preko 1,5 milijardu eura NETO [gotovinskih] direktnih stranih investicija, što je više od skoro svih naših direktnih konkurenata. Neki od naših uspješnih projekata su: United Colors of Benetton -- Italija, 43 miliona eura, 2.700 zaposlenih; Bosch -- Njemačka, 71 miliona eura, 620 zaposlenih; te Yura -- Južna Koreja, 15 miliona eura, 1.500 zaposlenih," izjavio je ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Nebojša Ćirić.

"Čak i tokom recesije," izjavila je Kalanovićeva za SETimes, "uspjeli smo u Srbiju dovesti brandove koji jamče da ćemo imati bolji izvoz i nova radna mjesta."

Uprkos tome, nezaposlenost je i dalje preko 23%, a inflacija je krajem 2011. premašila ciljanih 6%, zastavši na nivou od 7% u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima koje je predstavio guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić.

Ove godine, cilj je ambiciozniji. "Naša ciljana stopa inflacije za ovu godinu je 4%, +/- 1,5%, i to je ono što mi formalno smatramo ostvarljivim. Očito je da ima rizika. Ti rizici u osnovi potencijalno dolaze od međunarodnog okruženja, od međunarodnih finansijskih tržišta, te sa fiskalne strane -- ako ona ostane u skladu sa zakonski propisanim mehanizmom zakona o budžetskom sistemu."

Bogdan Lissovlik, iz rezidentnog predstavništva MMF-a u Srbiji, izjavio je na toj konferenciji da inflacija opada, čemu doprinose globalne cijene hrane. On kaže da je cilj NBS-a moguće doseći.

"Najčešći problem je izazov da se prave kratkoročne 'korekcije' -- obično se tu radi o pravdanju potrebe za postupanjem vlade i često je vezano za traženje finansijske podrške … Jedino rješenje je da se vlada ostavi da učini što može i da se da šansa privatnom sektoru. Živ privatni sektor dokazani je temeljac za ekonomski uspjeh," izjavio je Lissovlik.

Jedan od najuspješnijih privrednika u Srbiji, šećerni tajkun Miodrag Kostić, inače vlasnik MK grupe, slaže se s tim.

"Čuo sam da je neko u Davosu izjavio da kapitalizam nema alternativu, ali to u Srbiji nije slučaj. Ovdje kapitalizam ima alternativu, ali nisam siguran da imamo konsenzus o tome koja je to alternativa. Ovdje svi govore o privatizaciji na negativan način, iako je povećanje produktivnosti u privatiziranim kompanijama četiri do pet puta i one su uglavnom naši glavni izvoznici. Međutim, u neprivatiziranim kompanijama, njihova vrijednost opada za 20%."

Kostić dodaje da "Srbija nema problem s finansiranjem; Srbija ima problem s mentalitetom."

Pored toga, Srbija mora promijeniti neke ekonomske navike, kako bi krenula ka pristupanju EU. Adriano Martins, zamjenik šefa delegacije EU u Srbiji, saopćio je prisutnima na konferenciji da su to između ostalog zasnivanje slobodne tržišne ekonomije i kapacitet za vršenje konkurentnog pritiska na unutrašnjem tržištu EU.

On je odlučio da se izrazi pozitivno. "Vrijeme krize predstavlja i vrijeme mogućnosti. Ovo je trenutak kad Srbija treba riješiti neke strukturalne probleme i nedostatke s kojima se bori već godinama."

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Home Regular Site Napomena O nama