SETimes.comOdbjegli ratni zločinac: Ratko Mladić
25/07/2008
Bivši komandant bosanskih Srba Ratko Mladić sad je, otkako je uhapšen Radovan Karadžić, na vrhu liste najtraženijih ICTY-a. Mladić je u bijegu od vlasti još od 2000.
(Razni izvori)
Bivši komandant bosanskih Srba Ratko Mladić jedan je od najtraženijih optuženika Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY). On je prvobitno optužen zajedno s bivšim predsjednikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem u julu 1995. ICTY je potvrdio drugu optužnicu u novembru te godine. On je u novembru 2002. objavio izmijenjenu optužnicu, koja obuhvata period od 12. maja 1992. do 22. decembra 1996.
Mladić je rođen 12. marta 1943. u Kalinoviku, u Bosni i Hercegovini (BiH). Nakon završene vojne akademije Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Beogradu, on s pridružio JNA kao redovni oficir. On je 1991. poslat u Knin u Hrvatsku, kao komandant 9. korpusa JNA. U aprilu 1992, on je preuzeo komandu nad Drugom vojnom oblašću JNA sa sjedištem u Sarajevu. Narednog mjeseca, on je postao komandant glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS), na kojoj funkciji je ostao do decembra 1996.
U optužnici se Mladić, na osnovu pojedinačne i vrhovne komandne odgovornosti, optužuje po 13 tačaka zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, za djela progona, ubijanja, deportacije i nečovječnih postupaka, teroriziranja i uzimanja talaca, u kojima je navodno učestvovao. Pored toga, njega čekaju dvije tačke optužbe za genocid zbog -- ali ne i samo -- masakra nad do 8.000 dječaka i muškaraca bosanskih Muslimana tokom srpskog napada na bezbjednu zonu UN-a u Srebrenici u julu 1995.
Prema optužnici, Mladić je "počinio ili na drugi način potpomagao i poticao planiranje, pripremu i izvršenje namjernog djelimičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe bosanskih Muslimana kao takve, iz Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Sanskog Mosta i Srebrenice".
U optužnici se navodi i to da su od maja 1992. snage pod Mladićevom komandom držale pod snajperskom vatrom i granatirale grad Sarajevo, ubijajući i ranjavajući civile i time terorizirajući stanovništvo. u 44-mjesečnoj opsadi glavnog grada BiH navodno je ubijeno 10.500 lica, među kojima 1.800 djece, te je povrijeđeno 50.000 ljudi.
Bivši šef VRS, prema toj optužnici, postupajući pojedinačno ili u saradnji s drugima, učestvovao je u zajedničkom zločinačkom projektu u okviru BiH, usmjerenom na "eliminaciju ili trajno uklanjanje, silom ili drugim sredstvima, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugih nesrpskih stanovnika iz velikih oblasti zemlje".
Optuživši Mladića za vrhovnu komandnu odgovornost za djela i nečinjenja u periodu od 12. maja 1992. do 22. decembra 1996, tužioci ICTY-ja saopćili su da je kao najviši oficir VRS-a u to vrijeme on bio podređen samo predsjedniku bosanskih Srba. "Kao takav, on je imao sveukupni autoritet i odgovornost nad funkcioniranjem VRS-a. On je bio odgovoran za planiranje i vođenje svih operacija VRS-a i za praćenje aktivnosti svih podređenih oficira i jedinica, tako da osigura da se njegova naređenja provode."
Mladić je također navodno snosio pojedinačnu odgovornost za ratne zločine, "koje je planirao, poticao, naređivao, počinjavao, ili u čijem je planiranju, pripremi ili izvršenju na drugi način potpomagao ili na njih navodio".
Nakon sukoba u BiH, Mladić se vratio u Beograd, gdje je slobodno živio pod zaštitom bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i često se pojavljivao na fudbalskim utakmicama, u restoranima i na plažama u Crnoj Gori. Nakon što je na vlast došla reformistička vlada pod vodstvom pokojnog premijera Zorana Đinđića -- nakon zbacivanja Miloševićevog režima u oktobru 2000. -- Mladić je navodno napustio Beograd, da bi izbjegao moguće hapšenje i izručenje tribunalu u Hagu.
Međutim, bivša tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte opetovano je insistirala da se taj bjegunac nalazi u Srbiji i da uživa vojnu zaštitu. Beogradske vlasti su to poricale.
Međutim, otkrića s kraja 2004. izgleda da su potkrijepila navode del Ponteove. U izvještaju krajem novembra iz jednog sarajevskog dnevnika nalaze se Mladićevi vojni personalni dosjei, u kojima su prikazani njegovi otpusti iz jugoslavenske armije 2001. godine i iz VRS-a 2002. Nekoliko dana kasnije, srbijanski predsjednik Boris Tadić potvrdio je da Mladić redovno prima penziju srpsko-crnogorske vojske i da je njegovo pravo na nju neopozivo.
Diplomatski izvori dalje naznačavaju da je u ljeto 2004. Mladiću pruženo utočište u jednom vojnom kompleksu u blizini grada Han Pijeska u istočnoj BiH i da je on živio u Srbiji početkom juna te godine.