25/06/2012
Strategija EU s ciljem da se poboljša kvalitet života onima koji žive uz Dunav ostvaruje napredak, unatoč krizi u eurozoni.
Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 25/06/12
Finansijska kriza u eurozoni se produbila otkako su prije više od godinu dana ministri EU odobrili prijedlog strategije Evropske Komisije (EK) za dunavski region.
Ta strategija, odobrena u aprilu 2011. godine, ima za cilj ubrzati ekonomski razvoj i poboljšati stanje životne sredine u 14 zemalja, uključujući i članice EU Austriju, Bugarsku, Češku Republiku, Njemačku, Mađarsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju -- kao i u zemljama koje nisu članice EU, Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj, Moldaviji, Crnoj Gori, Srbiji i Ukrajini.
Iako trenutna kriza u eurozoni nije direktno utjecala na taj proces, prema zvaničnicima EK, ona je naglasila važnost određenih ključnih elemenata, posebno onih koji se tiču konkurentnosti preduzeća, tržišta rada i inovacija.
Jedan od četiri glavna stupa te strategije usredotočen je na poboljšanje mobilnosti, podsticanje održive energije i promoviranje kulture i turizma.
Ostala tri cilja su zaštita okoliša, stvaranje blagostanja i jačanje tog regiona.
Uz tu strategiju ide i akcioni plan, u kom se utvrđuje 11 područja od posebnog prioriteta.
Otkako je ona odobrena, definirani su ciljevi za svako područje, a utvrđen je ili je u razmatranju niz konkretnih projekata.
Miodrag Poledica, šef odjeljenja u srbijanskom ministarstvu infrastrukture i energije, za SETimes je rekao da su ciljevi na njegovom području usredotočeni na poboljšavanje željezničke, cestovne i zračne mobilnosti i intermodalnosti.
U to spada razvijanje multimodalnih terminala na riječnim lukama i suhim lukama na rijeci Dunav, kako bi se kopneni plovni putevi povezali željezničkim i cestovnim transportom do 2020. godine, kao i poboljšanje trajanja putovanja za konkurentne željezničke putničke veze između većih gradova.
Uz to, u sljedećih pet godina kroz dunavski region uspostavit će se četiri koridora za željeznički prijevoz. Možda će se dodati i jedan novi, koji bi povezivao željezničke sisteme država članica EU i onih koje to nisu. Napredak je postignut i kod kopnenih plovnih puteva, uključujući i jedan pilot-projekat za inovativno projektovanje brodova, kao i karte plovnosti rijeka, u koje spada i Sava.
Dragica Karaić, šef odjela u ministarstvu ekonomije, rada i preduzetništva Hrvatske, koordinator je jednog prioritetnog područja u cilju podržavanja konkurentnosti preduzeća.
Inicijativa Centra za preduzetničko učenje u jugoistočnoj Evropi je vodeći projekt, "koji je vrlo široko postavljen radi jačanja konkurentnosti … i ekonomskog razvoja" tog regiona, izjavila je ona za SETimes.
Pod tom inicijativom razvija se instrument za uključivanje preduzetništva kao tema svih nastavnih planova i programa. Sada se ona u pilot fazi u 32 škole i 16 fakulteta u osam zemalja -- Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Ima i konkretnih akcija na poljima tehnološkog transfera i stručnog osposobljavanja.
Još jedan fokus predstavljaju rizici životne sredine, kao ključan izazov za dunavski region, pri čemu su poplave "najskuplji" od svih, prema riječima Kristaline Georgieve, evropske povjerenice za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i reagovanje u kriznim situacijama.
"Prirodne katastrofe su u zadnjih deset godina koštale Evropu 150 milijardi eura," izjavila je ona za SETimes prošlog mjeseca. "Poplave su nanijele 52% štete uzrokovane prirodnim katastrofama" tokom tog razdoblja.
Rizik od plavljenja Dunava predstavlja specifičan projekat u tom području. Peter Bakonyi sa Mađarskog instituta za istraživanje zaštite životne sredine i upravljanja vodama je koordinator programa za prioritetna područja koji se fokusira na upravljanje okolišnim rizicima. Naglasivši da je projekt "već finansiran, u toku i da se približava uspješnom kraju," Bakonyi je za SETimes izjavio da su ostali okolišni rizici suša i nedostatak vode.
Bugarska, koja sa Njemačkom koordinira rad na prioritetnom području rješavanja sigurnosti i organiziranog kriminala, u aprilu je ugostila forum o upravljanju granicama i osiguravanju putnih dokumenata u dunavskom regionu.
Bugarska je nastavila s tim poslom u maju, objavivši pokretanje novog projekta, čiji je cilj jačanje prekogranične saradnje u cilju sprječavanja i borbe protiv korupcije u dunavskom regionu i zapadnom Balkanu. Ta inicijativa fokusira se na sukob interesa, konfiskaciju imovine stečene kriminalnim djelovanjem i presijecanje veza između organiziranog kriminala i korupcije.
U međuvremenu, Bugarska i Rumunija su zajedno odgovorne za provođenje programa koji se bave promoviranjem kulture, turizma i kontakata među ljudima. Ranije u toku godine, te dvije susjede, zajedno sa Hrvatskom i Srbijom, potpisale su memorandum za provođenje projekta "Koracima rimskih careva," čiji je cilj privlačenje turista u te četiri zemlje. Poseban cilj je razvoj dunavskog branda za cijelo to područje.
Rad na dunavskom projektu pomoći će u pripremama zemalja koje se nadaju budućem članstvu u EU. Poledica je izjavio da sudjelovanje Srbije "potvrđuje njezinu stratešku privrženost" članstvu i dodao da "aktivno [sudjelovanje u tom programu] … može podržati kretanje Srbije ka evropskim integracijama."