07/04/2008
KFOR i dalje čuva mir na Kosovu, ali su u toku planovi za pružanje novoj zemlji pomoći da sama preuzme nadležnost za svoju sigurnost.
Blerta Foniqi-Kabashi za Southeast European Times iz Prištine – 07/04/08
U toku ove godine, Kosovo očekuje da će osnovati svoju vlastitu vojsku, koja će se zvati Kosovske snage sigurnosti (KSF). U poredbi s drugim vojnim silama u Evropi, KSF će biti male i lako opremljene; njihova veličina bit će ograničena na 2.500 aktivnih vojnika i 800 pripadnika rezervnog sastava. One će biti primarno nadležne za reagiranje na krizne situacije, uništavanje eksplozivnih sredstava i civilnu zaštitu.
Planira se da se te snage razviju iz postojeće organizacije za vanredne situacije, Kosovskog zaštitnog korpusa (KPC). Ustanovljen prije osam godina u okviru nadzora UNMIK-a i KFOR-a, korpus je angažovan u aktivnostima poput protivpožarnih akcija, potraga i spašavanja i medicinske pomoći. Finansijska podrška dolazi od donatora poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Evropske komisije.
KPC je u biti nenaoružan, sa samo 200 pripadnika ovlaštenih za nošenje oružja. Mnogi u KPC-u međutim su iz sad raspuštene Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a njihovo vojno iskustvo moglo bi obezbijediti kičmu onoga što će jednog dana biti vojska Kosova.
"Vrlo skoro, tokom perioda tranzicije, Kosovo će imati ministarstvo odbrane, koje će nadzirati proces pretvorbe KPC-a u KSF," objasnio je zamjenik premijera Hajredin Kuci za Southeast European Times.
Prema riječima predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua, KSF se formira imajući na umu dugoročne ciljeve integracije u NATO. "Taj proces je već u toku, i u roku od godinu dana bit će ustanovljene nove sigurnosne snage Kosova u okviru standarda NATO-a," rekao je on.
Transformacija KPC-a u KSF predviđa se u planu za status koji je iznio bivši izaslanik UN-a Martti Ahtisaari. Iako Vijeće sigurnosti UN-a nije moglo da se usuglasi povodom njegovih prijedloga, kosovski lideri obavezali su se da će ih koristiti kao osnovu za izgradnju multietničke demokratije. U okviru Ahtisaarijevog plana, KSF će predstavljati zajednički napor između Kosova i međunarodne zajednice, uz raspoloživost finansijskih sredstava i resursa.
U intervjuu za Southeast European Times, komandant KPC-a Sylejman Selimi govorio je o planiranom razvoju KSF-a i o njegovoj ulozi na nezavisnom Kosovu.
"Vlada i parlament Kosova pripremaju zakonsku infrastrukturu. Nakon tog perioda, otpočet ćemo s fazom provedbe," izjavio je Selimi. "Godina 2008. bit će godina tranzicije, odgovornosti i izazova, i ja vjerujem da će vlada ispuniti svoje obaveze. Mi kao KPC imamo svoje kratkoročne i dugoročne dužnosti."
Osiguravati bezbjednost na Kosovu nije lak zadatak. Još uvijek prisutne tenzije etničke mržnje udružene s ekonomskim problemima i dalje predstavljaju nepredvidljivu mješavinu, a trenutno neriješena situacija s kosovskim Srbima -- koji za sad odbijaju priznati nezavisnost Kosova niti autoritet njegovih institucija -- prijeti eskalacijom tenzija.
Uprkos prijetnjama o podjeli, Selimi vjeruje da će nove snage biti u mogućnosti ustanoviti svoje prisustvo u svim oblastima Kosova. "To neće biti izazov," kaže on. "KSF će biti u blizini trupa NATO-a. Vjerujem da će KSF operirati na cijeloj teritoriji Kosova, a to neće biti izazov nego dužnost."
Postojeći KPC ima mnogo pripadnika iz manjinskih zajednica, a ni njegov nasljednik neće biti ništa drugačiji, kaže Selimi, dodavši da će vremenom Srbi postati svjesni da je u njihovom interesu da budu dijelom KSF-a. "Sad imamo svoju državu. Trebali bismo raditi za novo Kosovo. Zajedno sa svim zajednicama, mi ćemo uspostaviti Kosovo," rekao je on.
Za sad će međutim biti potrebna jaka međunarodna prisutnost. NATO očekuje da će njegove trupe ostati na Kosovu mnogo godina, sve dok se zemlja ne stabilizira dovoljno da bi mogla na sebe preuzeti sve sigurnosne uloge.
"KFOR ima mandat da održava sigurnosnu situaciju na Kosovu. To je misija u sklopu Rezolucije 1244," rekao je u mnogim prilikama komandant multinacionalnih snaga Xavier de Marnhac.
To znači da će trebati neko vrijeme da KSF postane stvarna državna vojska. Ipak, kaže Selimi, ne bi trebalo biti sumnje u krajnji cilj -- stvaranje vojnih snaga jedne suverene zemlje. "Iako će se kosovska vojska zvati 'Kosovske sigurnosne snage', one će [ipak] biti vojska Kosova," rekao je on.
Na sastanku u Sloveniji tokom februara, evropski ministri odbrane složili su se da 16.000 mirovnjaka NATO-a i dalje predstavljaju ključ za očuvanje stabilnosti nakon proglašenja nezavisnosti na Kosovu. Nasilni protesti u Mitrovici podvukli su potrebu za KFOR-om, gdje su multinacionalne trupe pozvane da ponovno uspostave red nakon napada na policiju UN-a.
Ipak, kažu lideri EU, Kosovo se ne može beskrajno oslanjati na vanjske snage. "Želimo izgraditi Kosovski zaštitni korpus i želimo izgraditi Kosovske sigurnosne snage, tako da će Kosovo moći samo obezbjeđivati svoju vlastitu sigurnost," izjavio je na samitu u februaru njemački ministar odbrane Franz Josef Jung, kako navodi AP.
Osnivanje vojnih kapaciteta ide ruku pod ruku s naporima na izgradnji kosovskih institucija i ustanovljavanju vladavine prava. Sve se to poduzima uz pomoć međunarodne zajednice i u okviru Ahtisaarijevog plana.
Ahtisaarijevim planom se poziva na raspuštanje KPC-a nakon jednogodišnjeg perioda tranzicije -- izgledi koji su izazvali određenu uznemirenost. Očekuje se da će novi KSF biti samo otprilike upola velik kao njegov prethodnik, koji trenutno upošljava preko 5.000 lica.
S obzirom na probleme s nezaposlenošću na Kosovu -- nezaposlenost među mladima kreće se i do 70% -- niko ne žuri s tim da se hiljade ljudi, mnogi od njih s porodicama koje izdržavaju, izbaci s posla.
"Očito je da su pripadnici KPC-a zabrinuti, jer se shvata da neće svi pripadnici KPC-a biti pripadnici KSF-a," potvrdio je Selimi. "Mi pokušavamo naći bolji način," rekao je on. I kosovski lideri i međunarodni zvaničnici nadaju se da će nezavisnost značiti napredak u ponovnoj izgradnji ekonomije Kosova, za koju većina potvrđuje da predstavlja najurgentniji problem koji utječe na budućnost te nove zemlje.